U godišnjem izvješću organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty Internationala navodi se kako u Hrvatskoj i dalje postoji velik problem diskriminacije Srba i Roma, dok su u svijetu najveći problem Drakonske mjere sigurnosti koje su vođene kratkoročnim uskim nacionalnim interesom dovele do “kršenja ljudskih prava bez presedana”.
Proslava vojno-redarstvene operacije Oluje “u kojoj je 200.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske 1995.” pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocjenjuje su u izvješću u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donijela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici “unatoč tomu što su 34 posto stanovništva bili Srbi”. HINA prenosi i da se diskriminacija hrvatskih Srba nastavila u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.
Također je i dalje rašireno isključivanje Roma iz društva, a posebno se vidi u području zapošljavanja i osiguravanja odgovarajućeg stambenog prostora.
Među izdvojenim pojedinačnim slučajevima našao se slučaj i općinskog suda u Splitu koji je oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012. Žrtve su tada kazale kako im je policija prijetila kad su podnosile prijavu i da nije uhitila osumnjičene niti istražila slučaj na zadovoljavajući način.
Navodi se i da je u lipnju osječki okružni sud potvrdio odluku zagrebačkog općinskog suda da je udruga Zagreb pride povrijedila čast i dostojanstvo bivše zaposlenice HRT-a time što ju je stavila na popis homofoba 2013.
Kao pozitivno navodi se da je u svibnju Sabor usvojio zakon koji žrtvama seksualnog nasilja u ratu daje odštetu, no dodaje se da Hrvatska još nije donijela sveobuhvatni zakonski okvir koji bi regulirao status svih civilnih žrtava rata i njihovo pravo na odštetu. Također, Hrvatska nije ratificirala konvenciju protiv prisilnih nestanaka i nije donijela zakon o nestalim osobama pa zbog toga obitelji 1600 nestalih nemaju pravo na odštete, navodi međunarodna organizacija.
Izvješće je pokazalo kako se Hrvatska bori i s izbjegličkim valom u kojemu je do kraja 2015. godine više od 550 tisuća izbjeglica i migranata prošlo kroz Hrvatsku prema drugim zemljama EU-a. Od tog broja tek je nekoliko stotina podnijelo zahtjev za azil, a odobren je do listopada za 37 osoba.
Vlastima se prigovara da nisu izdvojile posebno ranjive pojedince među kojima su maloljetne osobe bez pratnje odraslih i i žrtve krijumčara ljudima koje su prošle preko njezinih granica.
U sklopu pregleda stanja ljudskih prava u 160 zemalja i teritorija Amnesty je objavio neke značajne podatke o kršenju ljudskih prava:
– Više od 60 milijuna ljudi raseljeno je iz svojim domova, mnogi od njih raseljeni su na nekoliko godina ili duže
– Najmanje 30 zemalja ilegalno prisiljava izbjeglice da se vrate u zemlje u kojima će biti u opasnosti
– Naoružane skupine u najmanje 36 zemalja prekršile su ljudska prava
– Ratni zločini ili druga kršenja “ratnih prava i običaja” počinjeni su u najmanje 19 zemalja
– U najmanje 122 zemlje počinjena su mučenja ili druge vrste lošeg postupanja prema ljudima
– Najmanje je 156 aktivista za ljudska prava umrlo u zatvoru ili bilo ubijeno
– Najmanje 113 zemalja arbitrarno je ograničilo slobodu izražavanja i medijske slobode
– U najmanje 61 zemlji zatočeni su zatočenici savjesti
– U najmanje 55% zemalja vođeni su namješteni odnosno nepošteni sudski procesi
