Amnesty International pozvao je članove Državnog zbora Slovenije da odbace nacrt Zakona o međunarodnoj zaštiti, te da osiguraju da su potrebne izmjene i dopune postojećeg zakonodavstva azila kompatibilne s Međunarodnim ljudskim pravima i Europskim pravom.
Državni zbor Slovenije raspravlja o sveobuhvatnom nacrtu izmjene Zakona o međunarodnoj zaštiti, a na trećoj plenarnoj raspravi moguće je glasanje koje bi moglo znatno utjecati na nazadovanje Slovenije po pitanju pružanja prava na učinkovito obrađivanje zahtjeva za azilom.
Iz Amnesty Internationala izrazili su zabrinutost da će predložena ograničenja prilikom prihvaćanja zahtjeva za azilom te nedostatak poštenog i individualnog razmatranja potreba zaštite, ukoliko se usvoje, biti u direktnom sukobu s obavezama Slovenije koje su propisane u međunarodnom pravu. Organizacija je zabrinuta jer smatraju da je ovaj nacrt pokušaj nametanja odgovornosti za pružanje azila izbjeglicama zemaljama trećeg svijeta i ublažavanja Slovenskih međunarodnih obveza.
Prijedlog, koji je uveden od strane vladajuće koalicije, ima za cilj smanjiti dolazak tražitelja azila u zemlju i ograniči njihov boravak u Sloveniji, a uključuje proširenje opsega primjene pojmova poput ‘sigurna zemlja podrijetla‘ i ‘sigurna treća zemlja‘, čime se povećava rizik od protjerivanja. Amnesty International je čvrsto protiv pojma ‘sigurnih zemalja’, jer se potreba za međunarodnom zaštitom mora odrediti na temelju individualnih okolnosti.
Slovenija ima obvezu osigurati da se oni koji se žele prijaviti za azil imaju mogućnost prijaviti i da se svaki zahtjev obrađuje individualno. Odbijanje zahtjeva za azilom podnesenih od osoba koje su državljani ‘sigurnih zemalja’ ili su putovali kroz zemlje koje se smatraju ‘sigurnima’ diskriminatoran je i rezultirat će slučajevima protjerivanja.
Poseban je problem i pokušaj osporavanja prava na žalbu na odluku utemeljenu na kategoriji ‘sigurnih zemalja’, koja može imati učinak na izvršenje deportacije u slučajevima ‘nedopuštenih’ ili ‘neosnovanih’ zahtjeva. Trenutni prijedlog tražiteljima azila nudi pravo na žalbu u iznimno kratkom roku od osam dana (15 dana za odluke donesene u redovnom postupku), a zahtjeve razmatra osoblje na granicama koje nije dovoljno stručno za odlučivanje o zahtjevima za azil.
Izjave vladinih dužnosnika ukazuju na to da azilanti koji dolaze u Sloveniju dolaze kroz ‘sigurnu prvu zemlju azila’ ili ‘sigurnu treću zemlju’ (poput Hrvatske) te su iskoristili ‘sigurnu’ relaciju Zapadnog Balkana kako bi nedopušteno ušli u Sloveniju. Vrlo je vjerojatno da će u predloženom novom režimu većina zahtjeva za azilom biti odbačena kao očigledno neosnovana.
Nadalje, Amnasty International je istaknuo da u skladu s Direktivom EU, Slovenija mora osigurati besplatnu pravnu pomoć i zastupanje za one azilante koji se odluče žaliti na odluku i zahtijevaju pravnu pomoć. Takva pomoć mora sadržavati minimalno pripreme za rasprave.