Objavljeno

Adolescentice koje više komuniciraju s roditeljima o seksualnosti zadovoljnije su tjelesnim izgledom

Istraživanje “Uloga komunikacije s roditeljima o seksualnosti u dinamici adolescentskog zadovoljstva tjelesnim izgledom”, objavljeno nedavno u Reviji za sociologiju, proveli su Luka Jurković, Goran Koletić i Aleksandar Štulhofer s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

S obzirom da je nezadovoljstvo tjelesnim izgledom rizični čimbenik za razvoj poremećaja hranjenja i depresije u adolescentskoj dobi, postavilo se pitanje utjecaja komunikacije s roditeljima o seksualnosti na nezadovoljstvo tjelesnim izgledom. Cilj istraživanja bio je utvrditi upravo tu povezanost.

Istraživanje je bilo provedeno metodom ankete na uzorku od 1325 učenica i učenika iz 14 srednjih škola u Rijeci i Opatiji u razdoblju od 18 mjeseci.

Pokazalo se kako djevojke razgovaraju o seksualnosti s roditeljima češće nego mladići, uz napomenu da su djevojke u pravilu manje zadovoljne tjelesnim izgledom od mladića, no to nezadovoljstvo opada s godinama. Moguće objašnjenje krije se u društveno uvjetovanom pritisku konformiranja uobičajeno nedostižnim standardima ljepote promoviranim od strane masovnih medija, kojem su djevojke ipak nešto jače izložene. Ipak, važno je napomenuti, pokazalo se i kako je većina adolescenata ipak zadovoljna svojim tjelesnim izgledom.

Povećana razina komunikacije roditelja s djevojkama govori o većoj roditeljskoj motiviranosti, koja može biti posljedica roditeljske percepcije rizika vezanih uz seksualno ponašanje mladića i djevojaka. Točnije, u adolescenciji dolazi do porasta rizičnoga seksualnog ponašanja, koje za djevojke može imati bitno teže posljedice (neželjena trudnoća, seksualna viktimiziranost i izloženost spolno prenosivim infekcijama). U tom kontekstu, potreba za komunikacijom o seksualnosti od posebne je važnosti za adolescentice.

Autori ističu kako su povezanost komunikacije s roditeljima o seksualnosti te zadovoljstvo vlastitim tjelesnim izgledom izgledno i odraz obiteljske atmosfere kao takve – one u kojoj prevladavaju bliski odnosi i otvorena komunikacija.

Puni tekst istraživanja dostupan je ovdje. [K.D.]


Povezano