Hilma af Klint švedska je umjetnica i neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti u Europi. Osim opčinjenosti umjetnošću, Hilma af Klint njegovala je i duboku povezanost s duhovnošću i „drugim svijetom“.
Mistični utjecaj okultnog i onostranog primjetan je u njezinim radovima, u kojima se često doticala i tema evolucije, zajedništva, ljubavi te odnosa ženskosti i muškosti. Umrla je 1944. godine doživjevši duboku starost, ali nikad ne dočekavši međunarodno priznanje kakvo zaslužuje.
Rođena 26. listopada 1862., Hilma af Klint doživjela je niz umjetničkih nepravdi, a zasluženo priznanje dobila tek četrdesetak godina nakon smrti na konferenciji o povijesti umjetnosti u Helsinkiju. Odrasla u visokoobrazovanoj obitelji u Skandinaviji, Hilma je imala privilegiran položaj u odnosu na umjetnice iz ostalih dijelova Europe. Švedska, napredna čak i u 19. stoljeću, ženama nije branila bavljenje umjetnošću, stoga ne čudi da se Hilma af Klint veoma rano počela baviti slikarstvom.
U ranoj fazi svoga stvaralaštva naslikala je zbirku slika Deset najvećih koja obuhvaća slike velikih dimenzija (2,40 x 3,20 m), a koje prikazuju različite životne faze, od ranog djetinjstva do starosti.
Hilma af Klint, serija Deset najvećih
Nakon smrti sestre okreće se duhovnome te počinje aktivno sudjelovati u seansama što uvelike utječe na njezin umjetnički izričaj. Ubrzo osniva skupinu istomišljenica Petorka (de Fem) s kojima sudjeluje u duhovnim seansama i koketiranju s paranormalnim.
U radu s Petorkom af Klint je svoje slikarstvo dovela do novih razina te tako razvila stil automatskog slikanja što je dotad bilo neviđeno u umjetničkim krugovima.
Poput automatskog pisanja, automatsko slikanje temelji se na slobodnoj volji ruke koja po platnu klizi bez uplitanja razuma. Apstraktnu umjetnost, koja je Hilmu af Klint učinila majstoricom svog zanata, nerijetko su krasili motivi iz geometrije i matematike te biologije, a njima je pokušala prikazati kompleksne odnose ovoga i drugoga svijeta.
Godine 1905. navodno joj se obratilo neko spiritualno biće i potaknulo je da napravi svoju najvažniju seriju Slike za hram koja se sastoji od 193 apstraktne slike nastale u periodu između 1906. i 1915. godine.
Hilma af Klint, Labud
Nepriznata i neshvaćena za života, Hilma af Klint ostala je posthumno poznata po svojim produhovljenim shvaćanjima života i umjetnosti sačuvanim u više od 150 bilježnica i preko 1000 slika. Za vrijeme života nije željela izlagati svoja djela, a u oporuci je navela da slike ne smiju biti izlagane 20 godina nakon njene smrti – no na kraju nisu bile izlagane čak 42 godine.
Previše napredna za svoje doba, Hilma af Klint preduhitrila je Kandinskog, Maljevića i Mondriana i utrla je put novim nadama apstraktne umjetnosti, a ženama diljem svijeta služila kao inspiracija za hrabro bavljenje umjetničkim radom.
