Objavljeno

Zakon o pobačaju za 21. stoljeće mora se temeljiti na pravu žene na samoodređenje

Foto. T.B.

U četvrtak, 28. veljače u Novinarskom domu CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i Inicijativa liječnika/liječnica za reguliranje „priziva savjesti“ u medicini organizirali su okrugli stolZakon o pobačaju za 21. stoljeće – Vjerujemo ženama” kako bi predstavili Prijedlog zakona o sprječavanju i prekidu trudnoće koji je izradila nezavisna grupa stručnjaka/inja koja na nacionalnoj i međunarodnoj razini već godinama radi na pitanjima zaštite i promocije reproduktivnog i seksualnog zdravlja.

Na prijedlogu Zakona radile su dr.sc. Jasenka Grujić, prof.dr.sc. Dubravko Lepušić, dr.sc. Ivana Radačić, doc.dr.sc. Ivana Milas Klarić te Sanja Cesar i Nataša Bijelić iz CESI-ja. Izrada prijedloga trajala je preko godinu dana i iza njega stoji “težak i minuciozan rad,” kazao je dr. Lepušić.

Prisjetimo se, 21. veljače bio je rok do kojeg je Ustavni sud Vladi dao da napiše novi prijedlog Zakona o pobačaju, što se nije dogodilo. “Moguće je da će novi prijedlog zakona ići u smjeru da se, protivno međunarodnim standardima, ograniči dostupnost pobačaja i stigmatizira žene,” stoji u priopćenju organizatora/ica okruglog stola.

Okrugli stol, ali i sam prijedlog Zakona bili su posvećeni nedavno preminuloj pedijatrici, feministkinji i aktivistkinji za ljudska prava Gorjani Gjurić. “Njena ostavština nas sili da se dalje borimo za medicinu temeljenu na znanstvenim i humanističkim principima. Ovaj zakon je i Gorjanin zakon, i zato joj ga posvećujemo,” rekla je dr. Grujić.

Dr.sc. Jasenka Grujić (foto: T.B.)

Na samom početku, Adriana Lamackova iz Centra za reproduktivna prava dala je komparativni pregled zakona vezanih uz pobačaj u Europskoj uniji, istaknuvši kako većina zemalja (26 od 28 članica EU i 38 od 47 članica Vijeća Europe) dopušta pobačaj na zahtjev ili temeljem socioekonomskih, psiholoških ili drugih razloga.

Dr.sc. Ivana Radačić je u svom izlaganju govorila o uključivanju međunarodnih standarda u ovaj prijedlog Zakona u svjetlu naputka Ustavnog suda. “Obavezno savjetovanje, periodi čekanja ili zahtjevi za autorizacijom trećih osoba predstavljaju prepreke pristupu pobačaju koje je potrebno izbjeći,” rekla je Radačić, dodavši da “prigovor savjesti mora biti reguliran na način da ne onemogućuje pristup ovoj zdravstvenoj usluzi.”

Dr.sc. Ivana Radačić (foto: T.B.)

Također je istaknuto da se ovim prijedlogom Zakona traži proširivanje dostupnih metoda prekida trudnoće, prvenstveno medikamentoznog pobačaja (koji je trenutno dostupan samo u Rijeci i Puli); pojednostavljen i ubrzan postupak (jer ipak je riječ o hitnom postupku); proširuje se krug ustanova ovlaštenih za obavljanje pobačaja; te se izrijekom štite prava osoba s invaliditetom.

Dr. Grujić pojasnila je da je ovaj Zakon usmjeren na pacijenticu i njezine zdravstvene potrebe, kao i da potvrđuje informirani pristanak te nalaže informiranje pacijentice. Naglasila je i važnost primjerene edukacije u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama i korištenja kontracepcije, što bi značajno utjecalo na smanjenje broja neželjenih trudnoća.

Važno je spomenuti i da Zakon pomiče granicu za prekid trudnoće sa sadašnjih 10 na 12 tjedana (odnosno 22 tjedna u slučaju posebnih okolnosti, što odobrava ginekolog); da ukida dobnu granicu za sterilizaciju (za osobe starije od 18 godina); da predviđa prekid trudnoće bez suglasnosti roditelja (uz, naravno, informirani pristanak) za maloljetnice koje su napunile 16 godina; i da zabranjuje institucijama odbijanje pružanja usluge prekida trudnoće. Predložila je i da se termin “priziv savjesti” zamijeni terminom “odbijanje vršenja legalnog prekida trudnoće zbog vlastite savjesti i religioznih uvjerenja“.

“Zakon treba osigurati zaštitu reproduktivnog zdravlja, autonomije, privatnosti i dostojanstva žene koja traži prekid trudnoće te povećati dostupnost, pristupačnost i kvalitetu usluga u području reproduktivnog zdravlja,” zaključile su organizatori/ce okruglog stola.


Povezano