U sklopu projekta „Podržane ili pokorene – društveni rizici ugroze i mogućnost zaštite reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj“ (2023.), koji provodi Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, provedeno je anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 600 punoljetnih građana_ki RH.
U istraživanju su ispitivani, između ostalog, stavovi o pobačaju i reproduktivnim pravima izbora za žene, koji su pokazali da 75% građana_ki RH smatra da „žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće“. Nema statistički značajne povezanosti ove varijable sa spolom ni s dobnim skupinama. Ukratko, velika većina svih punoljetnih građana i građanki odbacuje zabranu pobačaja.
To je nalaz koji je potvrdilo također prethodno provedeno institucijsko istraživanje iz projekta od 2020. godine (predstavljeno na godišnjoj Skupštini Hrvatskog sociološkog društva sa suradnicom izv. prof. dr. sc. Ksenijom Klasnić) pod naslovom „Podržane ili pokorene – prediktori stavova stanovnika RH o seksualnom nasilju i kršenju seksualnih i reproduktivnih prava žena”, gdje je također u anketnom istraživanju stav o reproduktivnom pravu izbora za žene dobio podršku od 76% građana RH.
Jednaku količinu podrške izrazili su hrvatski građani još prije 13 godina istraživanju provedenom na uzorku od 1300 sudionika_ca, punoljetnih građana i građanki RH godine, kada je također 75% građana_ki podržalo reproduktivno pravo izbora za žene (Galić, 2011).
Međutim, reproduktivna politika vlasti RH, koja bi trebala pratiti razvoj i napredak reproduktivnih prava i zdravlja žena opstruira i ignorira te stavove populacije RH, jer prepušta provođenje reproduktivnih usluga žena samovolji određenih ginekoloških odjela pojedinih bolnica i medicinskih ustanova u RH usprkos legalnom zakonu, tako da mnoge žene ostaju uskraćene u svojim zahtjevima za poštivanje njihovih izbora u reprodukciji.
Postavlja se pitanje zbog čega su stavovi javnosti u tolikom neskladu s odlukama vladajućih koji odlučuju o reproduktivnoj politici RH te zašto vlasti ne poštuju volju građana kada se radi o reproduktivnom izboru i pravima žena.
U ovom su istraživanju po prvi puta dobiveni i rezultati ispitivanja stavova o moliteljima, odnosno „Vitezovima srca Marijina“ po trgovima hrvatskih gradova, koji se redovito okupljaju svake prve subote u mjesecu od jeseni 2022. godine. Rezultati su pokazali da okupljanja molitelja podržava tek svaka deseta osoba. Nema statistički značajne povezanosti ove varijable sa spolom. Drugim riječima, građanke i građani premoćno odbacuju podržati okupljanja molitelja.
Značajan podatak iz istraživanja je da 70% građana_ki RH ne daje podršku istupima i javnim „molitvama Vitezova srca Marijina“ po javnim gradskim trgovima. To je podatak koji također pokazuje da hrvatska državna politika odobravanjem takvih okupljanja zapravo podržava bitno manjinsko mišljenje hrvatske populacije, a ne većinsko, što bi se moglo zabunom zaključiti bez empirijskog uvida u stavove populacije hrvatskih građana. Dakle, građani su po ovome pitanju daleko manje konzervativni od vladajuće politike u RH, koja je odobrila takve aktivnosti na javnim prostorima hrvatskih gradova.
Voditeljica istraživanja: prof. dr. sc. Branka Galić
Suradnice: izv. prof. dr. sc. Ankica Čakardić, izv. prof. dr. sc. Marija Bartulović, izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić, prof. dr. sc. Isidora Jarić (Filozofski fakultet u Beogradu), Maja Gergorić, doktorandica
Dodatne obrade podataka: Izvor Rukavina, pred.
