Objavljeno

TTIP – Sporazum s puno upitnika

Kvaliteta hrane, uvjeti rada, zaštita okoliša i brojni drugi faktori naših života mogu biti ozbiljno dovedeni u pitanje prihvaćanjem TTIP-a, sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i Europske unije. Pogotovo je zloglasan Investor State Dispute Settlement (ISDS) mehanizam koji omogućuje investitorima dobivanje odštete od države za gubitke profita koje mu je prouzročila, primjerice, donošenjem zakona o povećanju minimalne plaće.

“TTIP je sporazum koji se ne može povući, znači svaka vlada koja potpiše TTIP za svoju zemlju, to čini za cijeli životni vijek te zemlje. To je trgovinski sporazum koji ljudima oduzima nacionalni suverenitet, i to pomoću ISDS mehanizma, tužbama koje se rješavaju na privatnim pristranim sudovima koji sude u korist korporacija“, upozorila je Judith Hitchman iz URGENCI-a te dodala da „visoko industrijalizirana poljoprivreda, pogotovo u SAD-u, koristi previše kancerogenih kemijskih inputa koji povećavaju prinose, no smanjuju nutritivnu vrijednost hrane i prihvaćaju opasnosti za zdravlje potrošača“.

Klorirani pilići i govedina povećana hormonom rasta, standardno su meso na tanjurima u SAD-u, dok su u EU zabranjene. Američka i europska prehrana jednostavno nisu iste kvalitete.

Američki princip innocent until proven guilty primjenjuje i na kemikalije koje se koriste u prozvodnji hrane po kojemu se na tržištu može nalaziti sve, dok se ne dokaže da je nezdravo. U EU pak postoji načelo predostrožnosti, mjera zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih tvari, koje nalaže da industrija mora dokazati da su kemikalije koje koristi u svom procesu zdravstveno ispravne prije nego proizvod ide u slobodnu prodaju.

Investor State Dispute Settlement mehanizam je već na snazi u nekim međunarodnim ugovorima, a logika iza njega je ta da poduzeće koje investira u nekoj državi ima pravo na iste uvjete pod kojima je odlučilo uložiti svoj novac. Na prvu zvuči pravedno, no koliko se to daleko može odvesti pokazuje Phillip Morris koji trenutno tuži Urugvaj za gubitak profita uzrokovan državnom odlukom o zdravstvenim upozorenjima na svim pakiranjima cigareta. Nakon Fukushime i snažnog pritiska javnosti, njemačka je vlada odlučila prekinuti ulaganja u nuklearnu energiju, a dio postrojenja odmah zatvoriti. To je otvorilo prostor za tužbu danskog Vattenfalla radi izgubljenog budućeg profita iz njihove dvije zatvorene elektrane.  

Bit je dakle u tome da bi državne vlade, zbog straha od potencijalnih milijunskih ili milijardskih odšteta stranim kompanijama, mogle manje odlučivati u korist svojih građana/ki i okoliša.

Osim TTIP-a, postoji i CETA koja je u biti sličan dogovor, samo između EU-a i Kanade, a kod njega se čak već završilo s pregovorima i došlo do procesa ratifikacije. Dok predstavnici Vlada odlučuju da li će staviti svoje potpise, mi obične građanke i građani, ako želimo, možemo potpisati peticiju.

“Cilj TTIP-a nije slobodna trgovina između EU i SAD-a. Ona već de facto postoji i carinske barijere su minimalne. Cilj TTIP-a je uklanjanje regulativa, odnosno regulatornih barijera čime bi se pogodovalo prije svega američkim korporacijama i omogućilo npr. plasiranje nekvalitetne američke hrane na europsko tržište te rušenje radničkih prava i mreža socijalne zaštite koje se još uvijek u nekoj mjeri održavaju u europskim državama”, navodi inicijativa Zaustavimo TTIP koja je 18. travnja održala lokalnu inačicu globalnog prosvjeda protiv tajnih sporazuma.

Zanimljivo je pogledati da su se istom prosvjedu odazvale i građanske inicijative u SAD-u. Njihova je glavna bojazan da bi TTIP mogao olabaviti restrikcije koje su uvedene u američkom bankarskom sektoru nakon izazivanja krize 2008. godine. Stoga možemo zaključiti da protivnici TTIP-a nisu protiv SAD-a, nego protiv još većeg utjecaja multinacionalnih korporacija, neovisno o tome u kojem im se dijelu svijeta nalazi sjedište.

Više informacija o TTIP-u možete naći na stranicama hrvatske inicijative Zaustavimo TTIP i njihovoj FB stranici. Također, ispod možete poslušati emisiju Radio Studenta u kojoj o TTIP-u govori Mario Kikaš iz BRID-a. Svoj stav o TTIP-u jasno su izrazili i Zelena akcija, GONG, Nezavisni hrvatski sindikati, ORaH, Radnička fronta te druge udruge, inicijative, sindikati i stranke.

 

 

Širenje područja borbe 17.4.2015. – Globalni dan akcije protiv TTIP-a by Radio Student 100.5 Mhz on Mixcloud

 
 {gallery}TTIP{/gallery}

Povezano