U opširnom pregledu koji slijedi odabrale smo neke od najinspirativnijih inicijativa i osoba s umjetničke i aktivističke scene koje su obilježile 2017. godinu. I premda je ova godina na ljudsko-pravaškoj sceni bila jedna od najtežih u posljednjem desetljeću, baš usprkos tome trebamo se utjecati pozitivnim snagama i strategijama otpora koje posjedujemo, a kojih nema malo.
Uz želju za većim jedinstvom i solidarnošću u feminizmu i na ljevici, želimo vam ugodne i (samo)svjesne zimske praznike i ulazak u novu 2018 godinu!
IVANA RADAČIĆ
Osim što je ove godina vodila dva projekta o prostituciji, koje je predstavila u sklopu Vox Feminae Festivala, Ivana Radačić, znanstvenica na području ljudskih prava, roda, seksualnosti i feminizma, početkom listopada obznanila je kako je postala jednom od četiri nove članice primljene u radnu skupinu UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi. Riječ je o jednoj od tzv. specijalnih tematskih procedura Vijeća za ljudska prava, kojima je cilj promovirati i štititi ljudska prava u odnosu na neko pravo ili skupinu.
„Mi smo kolektivno tijelo – svaka od nas petero izabrana je kao predstavnica određene regije, čime se osigurava poznavanje raznih pravnih i društvenih sustava. Mandat nam je uspostavljati standarde zaštite žena od diskriminacije. Tri su nam osnovne funkcije: pisati godišnja izvješća o temi unutar mandata koju smatramo bitnom, odlaziti u pojedine države kako bismo identificirale probleme i primjere dobrih praksi te odgovarati na pritužbe o konkretnim kršenjima prava žena ili zakonima odnosno prijedlozima zakona koji krše standarde zaštite prava žena.“ pojašnjava nam Radačić.
Ističe i kako je jako sretna što je izabrana u ovo tijelo jer se nada da će doprinijeti uspostavi standarda zaštite od rodne diskriminacije te konkretno pomoći ženama kroz sustav individualnih pritužbi. Također bi voljela da se, kad govorimo o regiji istočne Europe, veća pažnja usmjeri na položaj Romkinja.
„Što se tiče utjecaja na položaj žena u Hrvatskoj, nadam se da će žene i ženske udruge u Hrvatskoj početi koristiti ovaj mehanizam. Svakako ću znanja koja steknem tijekom svog rada u UN-u koristiti u svom radu u Hrvatskoj. Tako se nadam da ću moći utjecati i na stanje prava žena u Hrvatskoj,“ optimistična je Radačić.
Nada se kako će iduće godine napokon dobiti projekt Hrvatske zaklade za znanost pa će imati i resurse koji su joj potrebni da proširi svoje istraživanje o prostituciji te da će policymakers početi pokazivati više interesa za istraživanja i standarde zaštite ljudskih prava. Posebna joj je želja da prestanemo kažnjavati osobe koje se bave prostitucijom.
Ivana Radačić
KOLEKTIV ISTE
Sredinom rujna, po povratku s južnijih krajeva u Zagrebu nas je dočekalo ugodno iznenađenje. Naime, kolektiv ISTE pokrenuo je javnu kampanju za prihvaćanje različitosti. Kolektiv čini grupa žena iz Zagreba različitih etničkih, vjerskih, rasnih i seksualnih identiteta, a u sklopu kampanje diljem grada niknuli su plakati i billboardi u kojima su u prvom licu progovorile o vlastitim iskustvima s diskriminacijom. U sklopu kampanje izrađena je i animacija.
https://www.youtube.com/watch?v=a-rc38-Jaws
ISTE je inicijalno okupila vizualna umjetnica Andreja Kulunčić, a njihov je cilj upozoravanje na prisutnost diskriminacije u hrvatskom društvu te osvještavanje važnosti prihvaćanja različitosti. Zamolile smo ih da nam ukratko kažu koliko su do sada zadovoljne kampanjom.
“Zadovoljne smo kampanjom, s obzirom da su nam financijska sredstva bila mala, uspjeli smo pomoću sponzora osigurati u širem centru grada vidljivi broj city-lights i billboard plakatnih mjesta, podržali su nas različiti internet portali, te smo uspjele ući i na glavni subotnji dnevnik HTV-a preko reportaže Maje Sever, s porukom o važnosti preuzimanja osobne odgovornosti za postupke prema drugačijim identitetima.”
Kolektiv i dalje nastavlja raditi na kampanji, u sklopu koje nas u siječnju 2018. u MSU očekuje otvaranje izložbe ‘Glas umjetnika / I Am The Mouth’.
Iako se prema nedavno objavljenom CMS-ovom istraživanju čini kako je odnos prema određenim identitetima zastupljenima u kolektivu bolji no što je bio 2013. godine, ksenofobija je i dalje u porastu.
“Nadamo se kako će sve veći broj ljudi, uključujući i medije, raditi na dodatnoj senzibilizaciji odnosa prema stranicima, posebice prema tražiteljima/cama azila,” poručile su ISTE.
PRIJATELJI ŽIVOTINJA I ZAKONSKA REGULACIJA ŽIVOTINJSKIH PRAVA
Međunarnodni dan zaštite životinja ove se godine u Hrvatskoj posebno slavio. Vlada RH 4. listopada izglasala je novi Zakon o zaštiti životinja, zbog kojeg je na snagu stupila zabrana ubijanja životinja u skloništima, zabrana trajnog vezanja pasa, zabrana nastupa životinja u cirkusima, kontrola mikročipiranja pasa, zabrana spolnog odnosa čovjeka i životinje, djelomična zabrana iskorištavanja konja za izvlačenje drva iz šume i mnoge druge.
Ovu su odluku posebno pozdravili Prijatelji životinja koji su svojim dugogodišnjim zastupanjem životinjskih prava osigurali i zabranu uzgoja životinja radi krzna. Članovi/ce i volonteri/ke Prijatelja životinja već dugi niz godina rade na senzibilizaciji javnosti o pravima životinja te promoviranju veganskog načina života, što su ove godine obilježili 10. izdanjem ZeGeVege festivala. Prvi put u Hrvatskoj, u suradnji s Udrugom Pobjede, održali su i Marš za životinje na kojima je stotine građana i građanki diglo svoj glas za prava životinja.
Kao važne točke budućeg djelovanja Prijatelji životinja navode poticanje provedbe novog Zakona o zaštiti životinja te promicanje biljne prehrane i održivog življenja putem Vege Sajma te raznih radionica i predavanja.
„Svojim projektima želimo utjecati na svijest ljudi o iskorištavanju životinja za bilo koje svrhe jer danas možemo živjeti i pustiti druge da žive, odnosno ne trebamo ih zlostavljati i ubijati radi odijevanja, zabave, prehrane i bilo koje druge svrhe. Također, želimo potaknuti pojedince da se raspitaju, informiraju iaktiviraju za prava životinja i pridonesu svojim djelovanjem napretku zajednice u kojoj žive. Najviše možemo pomoći vlastitim primjerom jer mijenjajući sebe mijenjamo svijet. Želimo okupiti pojedince i pojedinke koji su svjesni da su šovinizam, seksizam, karnizam i specizam povezani i da je borba za prava životinja usko povezana s borbom za ljudska prava te da zajedno dignemo glas protiv nepravde i ugnjetavanja, za život bez ropstva i potlačenosti,“ navode iz udruge Prijatelji životinja.
HRT ‘DRUGI’
Pravo iznenađenje ove je godine stiglo i s HRT-a. Usprkos čistki koja je javnu televizijsku stanicu svela na vjerske programe, sportske emisije, sapunice i cenzurirane informativne emisije, iz HRT-ove kuhinje uspio se proširiti miris koji je zaintrigirao naše nosnice. Naime, sredinom 2016. godine HRT je u sklopu svoje multimedijske platforme pokrenuo portal školski.hr u okviru kojega je ove godine pokrenut i obrazovni projekt ‘Drugi’, pod uredničkom palicom Ane Jurišić. Cilj projekta je skrenuti pozornost na ranjive društvene skupine – strance/kinje, osobe s invaliditetom, vjerske i nacionalne manjine i LGBTIQ osobe te pridonijeti procesu razumijevanja i uvažavanja ‘drugih’ i ‘drugačijih’.
U sklopu projekta proizvedeno je 10 kratkih stučnih priloga (animacija) koji objašnjavaju pojmove i koncepte važne za temu (većina i manjina, interkulturalizam, pozitivna diskriminacija, kultura, identitet itd.), te seriju od 10 kratkih dokumentarnih filmova, svaki o jednom od pripadnika različitih ranjivih društvenih skupina. Na portalu se nalazi i pojmovnik koji pojašnjava pojmove poput asimilacija, identitet, homofobija, rasizam, diskriminacija… Dosta subverzivno, HRT!
Antoneta Alamat Kustijanović
ANTONETA ALAMAT KUSTIJANOVIĆ
Da Hrvatska ima ozbiljnih, mladih i perspektivnih filmašica ove je godine dokazala i Antoneta Alamat Kustijanović, čiji je film ‘U plavetnilo’ tijekom 2017. prikupio brojne filmske nagrade a posebno priznanje je i nominacija za studentsku nagradu Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg igranog filma.
Riječ je o filmu koji prikazuje priču trinaestogodišnje Julije i njezine majke, koje bježeći od obiteljskog nasilja dolaze na idilični otok na kojem je Julija provela djetinjstvo.
Antoneta Alamat Kustijanović magistrirala je filmsku umjetnost na sveučilištu Columbia u New Yorku, a prva je Hrvatica koja je primljena u cannesku rezidenciju Cinefondation. Trenutno zajedno sa scenaristicom Christinom Lazardi radi na svom prvom dugometražnom filmu ‘Murina’ u čijem je središtu hrvatska obitelj koja lutajući otokom otkriva skriveno nasilje koje postoji među roditeljima, ljubavnicima i njihovom djecom. Jedva čekamo!
ARE YOU SYRIOUS?
Jedna od hvalevrijednih incijativa je i Are you Syrious? koja u Hrvatskoj djeluje kroz pružanje podrške izbjeglicama koje ovdje traže ili su dobile azil. Njihove su akcije odjeknule još 2015. godine, kada je Hrvatsku zapuhnuo val osoba koje su pobjegle iz ratom zahvaćenih država.
Are You Syrious civilna je inicijativa koja na različite načine pruža podršku izbjeglicama koje su se našle na Balkanskoj ruti u potrazi za boljim životom. Kako dolazi iz civilnog sektora, nije iznenađujuće što je kroz programe podrške iniciralaprojekte kojima konkretno odgovara na potrebe izbjeglica. Tako su ove godine otvorili dućan u kojem primaju donacije namijenjene migrantima.
Dućan funkcionira po principu dođi-ostavi-komuniciraj-preuzmi, kako bi osigurao da izbjeglice kojima su zaista potrebne materijalne donacije imaju priliku sami probrati donirane stvari, dok osobe koje doniraju mogu upoznati svoje nove sugrađane i kroz toplu ljudsku gestu im poručiti da su ovdje, da slušaju, mare i da im je stalo.
Posebno nas je veselilo vidjeti odaziv na akciju koju su pokrenuli nakon što im je razbijen kombi kojim pomažu tražiteljima azila, a kojom su građani i građanke Hrvatske pokazali/e da su na ksenofobne vandalske ispade u stanju odgovoriti ujedinjenom srčanošću.
Stripašica i animatorica Irena Jukić Pranjić
„Ove godine je sve ono čime sam se u tišini bavila prošlih godina najednom postalo javno i uspješno, pa je tako od travnja do danas moj animirani film Gamer Girl, koji je dovršen lani, obišao oko 50 svjetskih festivala i osvojio 9 nagrada. S tim u vezi dobila sam priliku otići na putovanja koja si sama ne bih mogla priuštiti i gledati svoj film zajedno s publikom; slušati kako se ljudi smiju mojim šalama i kako gutaju knegle tamo gdje sam film jako zapaprila, što je bilo zaista fantastično iskustvo zbog kojeg sam se za ozbiljno počela nadati da kako ću se ovim poslom baviti do kraja života. Film je dobio dirljive kritike i nagradu publike i sretna sam što me sada ljudi više pozna po mom radu. Ono što je bitno jest da je to i uspjeh HAVCa i Grada Zagreba koji su financirali film i koji su utjecali da u mojoj generaciji autori i autorice kontinuirano stvaraju i onda se kroz rad razvijaju– Gamer Girl je moj treći crtić i iako je logičan slijed mojih ranijih radova, mislim da mu je pomoglo i to što sam imala sada imala više iskustva.
Ova godina donijela mi je puno većih preokreta i u drugim područijma mog rada – u siječnju sam, nakon 15 godina radnog staža, promijenila osnovnu školu u kojoj predajem likovnu kulturu, veću sam zamijenila manjom i nisam zažalila; u veljači sam počela predavati kolegij Strip na Akademiji likovnih umjetnosti; počela sam raditi neke male freelance poslove zbog kojih sam naučila koristiti neke nove programe za animaciju; na HRT3 se u listopadu počela emitirati druga sezona serijala Strip u Hrvatskoj koji sam uređivala i režirala, a od koje benefit od njega ima cijela domaća stripovska scena. No, unatoč svim ovim uspjesima, svako malo me oblije znoj od straha da neću uspjeti na dulje staze, da će mi banka uzeti kuću prije nego do kraja otplatim kredit, da ću morati odseliti u arbajt, ali onda opet, više je dana kada se nadam da će ipak sve biti u redu, da će se sve ovo nastaviti zato jer ima smisla.“
Snimateljica Jana Plećaš
Rad mlade snimateljice Jane Plećaš kao direktorice fotografije u filmu Ne gledaj mi u pijat također je ove godine prepoznat od strane filmskog establishmenta i to ponajprije nagradom Nikola Tanhofer koja joj je dodijeljena na Pulskom festivalu.
Plećaš je do sada poznata po snimateljskom radu na kratkometražnim filmovima Da je kuća dobra i vuk bi je imao, Manjača i Terarij. Osim što posjeduje izniman snimateljski talent i vještinu, posebnost njenog pristupa je i što vrlo pomno promatra scenografiju prostora u kojima snima, te u njenom osmišljavanju često i sama sudjeluje.
Aktivističke akcije feminističkog kolektiva fAKTIV
U 2017. godini koja je na planu direktne akcije najviše se istaknuo feministički kolektiv fAKTIV. Iako su tijekom cijele godine radile različite gerilske akcije, najvidljivi događaji za koje su zaslužne fAKTIV-ke je osmomartovski Noćni marš koji je i ove godine na Dan žena okupio između 5000 i 7000 ljudi u povorci. Evo što su nam članice fAKTIV-a rekle o godini koja je iza nas.
„Da se ne lažemo, ova godina bila je sranje. Obilježile su je svakako borba oko Istanbulske konvencije i odluka o ustavnosti Zakona o pravu na pobačaj. Maske padaju: aktualna vlast otvoreno se svrstala na stranu klerikalnih i konzervativnih udruga i inicijativa. Ministri, zastupnici/e i Predsjednica preuzimaju izmišljeni koncept “rodne ideologije”, a premijer Plenković otvoreno laže da će se Konvencija ratificirati do kraja ove godine – poznata vjerodostojna politika HDZ-a. U proračunu za 2018. nema sredstava za sustavnu borbu protiv rodno utemeljenog nasilja. Razumijemo da su pare u pitanju, ali zamagljivanje pravih razloga oltarskim litanijama – neće proći. Novi Zakon o pobačaju biti će restriktivniji – spominju se savjetovanja, obavezni period čekanja, a paralelno se otvaraju crkveni savjetodavni Centri “za život”. Slučajnost? Teško. Uglavnom, loše nam je od ideje da idemo prema makedonskom scenariju kad je u pitanju pobačaj, a slovačkom kad je u pitanju Istanbulska konvencija.
Za ono što smo tražile u Noćnom maršu borimo i dalje – dostupan, siguran, legalan i besplatan pobačaj. Tražimo da država preuzme odgovornost za posljedice vlastite politike – ubojstva i nasilje prema ženama. Tražimo pravednije društvo. Veseli nas što je na ovogodišnjem Noćnom maršu bilo više od 6.000 ljudi, što su se ovoj borbi pridružili gradovi poput Zadra, Šibenika, Splita, Mostara. Prepoznavanje borbe jako nam je bitno i motivira nas, a moment zajedničkog otpora inspirativan je i važan i drugima. Zato je u 2018. ključno je da se s ulice odupremo toj glasnoj klerikalnoj i konzervativnoj manjini – jer njihovi ciljevi su jasni: gaženje ljudskih prava, ugrožavanje sigurnosti i života žena, nasilno gašenje neprofitnih medija, ljudskopravaških udruga, feminističkih inicijativa, uglavnom svih uporišta kritičke misli.
Osim ulice, aktivne smo i na društvenim mrežama koje koristimo za dekonstrukciju poruka političara/ki, klerikalnih, konzervativnih i libertarijanskih skupina. Upozoravamo na neetične medijske objave, seksizam i mizoginiju u javnom prostoru. Svojim pratitelji(ca)ma trudimo se pružiti informacije kojih nema u mejnstrim medijima. Često je teško – malo nas je, nismo formalizirana inicijativa, nemamo financijska sredstva i paralelno radimo.
Nekako sve osjećamo da će 2018. biti prekretnica. Ako se odluke donose iza kulisa, šutke i mimo volje naroda, ako je strah posijan u sve pore društva, ako su nam egzistencije ugrožene – naša je odgovornost suprotstaviti se umreženim, bogatim i opasnim elitama, od kojih neke zaista vjeruju u katoličke monarhije i slične gluposti neprihvatljive u civiliziranom društvu. Nismo optimistične i ne vjerujemo da će se stvari riješiti svojim tokom. Dogodio se pomak prema normalizaciji fašizma. Gore spomenute udruge i inicijative predstavljaju se kao “druga strana objektivne rasprave”. Držimo da nema dijaloga s fašizmom, treba ga svesti na sitne devijacije. Želimo društvo u kojem se fašisti srame pokazati vlastiti fašizam i koje će oštro reagirati na fašizam, a ne nagrađivati ga zastupničkim plaćama i drugim beneficijama. Sve osim toga nam je potpuno neprihvatljivo.“
Nagrada za životno djelo Jasni Babić
Novinarska veteranka Jasna Babić primila je ove godine nagradu za životno djelo Otokar Keršovani od strane Hrvatskog novinarskog društva. Babić je svojim dugogodišnjim novinarskim radom zadužila hrvatski medijski prostor, pokazavši da nema teme o kojoj se nije usudila pisati. Radila je za Danas, Zapad, Večernji list, Slobodnu Dalmaciju, Globus, Nacional, 24express, Lupiga.com i druge. Jasna Babić autorica je i dviju dragocjenih knjiga s početka novog tisućljeća: „Zagrebačka mafija“ (2003.) o kriminalizaciji hrvatske politike i pravosuđa i „Urota Blaškić“ (2005.) Koncem godine Jasna nas je nakon borbe s teškom bolešću napustila, no za generacije novinara i novinarki njen rad ostaje kao svijetli primjer društveno angažiranog pisanja i istraživačkog novinarstva.
Prvi broj časopisa O.
Grupa žena s otoka Hvara okupila se oko zajedničke ideje pokretanja časopisa koji promišlja teme ravnopravnosti spolova, tradicije i baštine, te različita pitanja života u lokalnoj otočkoj zajednici.
Urednički tim časopisa O. čine Maja Vukić, Marija Plenković, Irena Grgičević, Majda Moškatelo i Božana Damjanić Majdak za likovnu opremu je odabrao poznati dizajnerski tim Kuna Zlatica.
“Ideja o pokretanju časopisa razvila se iz niza pitanja omogućnostima ostvarivanja svih naših potencijala i prava u sredini u kojoj živimo. Duboko svjesne svih prednosti i izazova koje objedinjuje sintagma život na otoku, prepoznale smo otok kao naše prvo zajedničko polazište. Otok kao lokus naših života promatramo i propitujemo kao dio jednog većeg sustava (regionalnog, nacionalnog i globalnog) s kojim dijelimo slične pogodnosti, ali i probleme te stvaramo mnogostruke veze.”
Nadamo se da će O. s izlaženjem nastaviti i u godini koja je pred nama.
Splitska nagrada EN FACE ::: ANFAS
Obećavajuća prinova na području nagrada je i novoutemeljena nagrada ANFAS čiji inicijalni odbor čine žene aktivistice i umjetnice: Barbara Matejčić, Olja Savičević, Diana Magdić, Neli Ružić i Mirjana Kučer. Ova nagrada s antifašističkim predznakom ustanovljena je u sjećanje na Palminu Piplović hrabru djevojku iz splitskog Varoša, sudionicu Narodnooslobodilačke borbe, uz čiji dan pogibije od fašističkih okupatora vezujemo inicijaciju nagrade.
„Nagrada EN FACE ::: ANFAS ustanovljena je 2017. godine kako bi promovirala i umrežavala one pojedince s područja Dalmacije koji su nas zadužili i inspirirali na otpor retrogradnim društvenim pojavama i konceptima kojima obiluje hrvatska stvarnost. Dodjeljuje se u dvije kategorije pa je tako ovogodišnju za Izvornu inspiraciju dobio Alem Ćurin, a Novo nadahnuće su Antifa Šibenik, no brojni nominarani međusobna su i šira društvena potpora svima koji smatraju da je naš suvremeni prostor djelovanja neodvojiv je od principa prema kojima smo se zajedno s drugim narodima borili za boljitak čovječanstva, protiv fašizma i ustaštva, protiv nacionalnog šovinizima, kao i protiv eksploatacije radnika, protiv elita koje iskorištavaju ljudsku nesreću neovisno o naciji. Istovremeno je to borba za ekonomsku, nacionalnu, rodnu i svaku drugu ravnopravnost, za društvenu pravdu i solidarnost, emancipaciju žena te njihovo pravo da raspolažu svojim tijelom, pa podrška toj borbi u vidu godišnjeg okupljanja i zahvale svima koji u ovom nesretnom trenutku zastupaju iste vrijednosti, pokušaj je njihove reafirmacije. Po ovogodišnjoj dodjeli, odmah se nastavilo s prijedlozima mogućih kandidata za iduću godinu, jer je kontinuitet iznimno važan“, kazala nam je Diana Magdić.