Ne pritisku korporacija: Odluka o zamrzavanju jajnih stanica

Prije nekoliko mjeseci svjetska javnost ostala je iznenađena – tvrtke Apple i Facebook ponudile su svojim zaposlenicama podmirenje troškova zamrzavanja jajnih stanica, tzv. Social Freezing. Tako se, naime, biološki sat može malo ‘pomjeriti’, pa se majkom može postati u 40-ima ili čak 50-ima.

Sve je krenulo od ‘problema’, odnosno činjenice da se velika većina žena na vrhuncu karijere, uglavnom između 27. i 33. godine, odlučuje za majčinstvo. S obzirom da je u današnjem vremenu vrlo teško uskladiti posao i majčinstvo, ova je ponuda u Sjevernoj Americi uglavnom naišla na odobravanje.

Tema je, s druge strane, izazvala burnu javnu raspravu u Europi zbog nedovoljne istraženosti samog postupka, kao i njegovih posljedica. Još uvijek nisu poznati rizici za majke koje se odluče na majčinstvo u kasnijim godinima, kao ni rizici vezani za zdravlje djece koja su začeta na takav način. Sam postupak Social Freezing-a uključuje dvotjednu terapiju hormonima, nakon čega se jajašca uzimaju uz pomoć male operacije te zamrzavaju.

Metoda zamrzavanja jajnih stanica se u početku koristila kod žena oboljelih od raka, kada bi se jajne stanice uzimale prije kemoterapija, da bi oboljele naknadno mogle dobiti djecu. Trenutno osnovno zdravstveno osiguranje ne pokriva te troškove.

Liječnici smatraju Sozial Freezing važnim eksperimentom u medicini. Ukoliko se u budućnosti pokaže uspješnim, moglo bi imati veliki utjecaj na kreiranje obiteljskih okolnosti. No, službene statistike govore da je vjerojatnost uspješne trudnoće putem Social Freezing svega osam posto. Ipak, što je žena mlađa kada zamrzne svoja jajašca, to je postotak uspješnosti veći.

Ova se praksa u Europi smatra normalnom ukoliko se radi o vlastitom izboru, a kao pozitivan primjer navode se žene u 30-ima, koje još nisu pronašle partnera, pa se tako žele osigurati za budućnost. Osim toga, na taj način žene ne moraju birati između majčinstva i karijere.

Ono što je zasmetalo europsku javnost miješanje je tvrtki u planiranje obitelji što smatraju neetičnim. Nekoliko europskih zemalja već je izglasalo zabranu tvrtkama da snose financijski dio postupka, kako ne bi došlo do profesionalnih manipulacija.

U Hrvatskoj se žene i dalje u većem postotku odlučuju na majčinstvo

Javna rasprava o Social Freezingu vodila se u većini država Europske unije, dok se u Hrvatskoj malo tko o temi izjasnio.

U online anketi provedenoj među ispitanicama u Hrvatskoj početkom ove godine, 75% žena imalo je fakultetsko obrazovanje, što je i populacija koje se ova tema najviše tiče. Polovica njih je bila dobro upoznata s tematikom, dok se ostale s pojmom nisu previše susretale. Na pitanje „Biste li ikada pristali na ‘odgađanje majčinstva’ radi karijere?“, 50% je odgovorilo da ne bi pristalo, dok je ostatak bio podijeljen između odgovora ‘Da’ i ‘Možda’.

Velika većina ispitanica se složila s tvrdnjom da tvrtke uopće ne bi smjele utjecati na planiranje obiteljskog života, dok se manji dio odlučio na odgovor da ponuda može postojati, ali bez pritiska tvrtke.

Na pitanje je li Sozial Freezing dobra emancipacija, koja ženama omogućava da ne moraju birati između majčinstva i karijere, ispitanice su bile jednako podijeljene.

U online anketi moguće je bilo upisati i vlastiti komentar, a prenosimo vam neke od njih:

„Žena koja osjeti da želi biti majka to treba postati (naravno ako je moguće) kada ona to želi. Mislim da nije problem ako tvrtke to nude svojim zaposlenicama, ali je problem, ako ih potiču na to.“

„To bi trebala biti osobna odluka, a ne uvjet.“

„Živimo u svijetu gdje sve plaćamo novcem. Majčinstvo košta. Jajne stanice se mogu zamrznuti, ali garancije nema. Vrijeme igra veliku ulogu. Ipak, svako voljeno i željeno dijete je veliko bogastvo za našu zajednicu.“

Komentar na anketu tražili/e smo od Sanje Sarnavku iz udruge B.a.B.e. i Kuće ljudskih prava, koja navodi da su rezultati ankete, odnosno činjenica da bi se građanke Hrvatske prije odlučile na majčinstvo nego na karijeru, „posljedica odgoja, odnosno poruka koje dobivaju od djetinjstva do odrasle dobi u obitelji, školi, medijima“. 

„Problem postoji već i zato što se razrješenje ove dileme zahtijeva isključivo od žena. Nikome ni ne pada napamet isto pitanje postaviti muškarcima jer se zna da u nas još uvijek žene obavljaju većinu kućanskih poslova i posvećene su skrbi o djeci pa muškarcima roditeljstvo ne predstavlja nikakvu zapreku u karijeri. Ipak i na sreću, pokazuje se da jako puno žena, sretnica koje su zaposlene, uspijeva balansirano (u većoj ili manjoj mjeri) biti uspješnima na poslu i biti roditeljem.

Kada postoji dobro organiziran i dostupan sustav potpore (jaslice, vrtići, dobra zdravstvena zaštita i sl.), i kada se podijele kućanski poslovi među partnerima, ne bi trebalo biti nikakve zapreke i razrješavanja velikih dilema. Naravno, nastavimo li na isti način odgajati djecu, budu li školski programi identični sadašnjima, još ćemo dugo čekati stvarnu emancipaciju obaju spolova i ravnopravnu podjelu poslova i odgovornosti“, ističe Sarnavka.

Velika je većina građana/ki neinformirana, smatra ona, a tome pridonose školski programi, niska kavaliteta mainstream medija te izostanak savjetovališta o reproduktivnom zdravlju koja bi pružala relevantne informacije, kao i činjenica da se kod mladih ne potiče znatiželja ni potreba za istraživanjem.

„O ovom postupku trebali bi, osim toga, informirati mlade žene, odnosno sve žene u fertilnoj dobi, koje obole od karcinoma bilo onkolozi ili liječnici opće prakse jer je postupak izuzetno važan u slučaju ove bolesti. Jajašca se mogu zamrznuti prije uzimanja kemoterapije pa žena, u slučaju ozdravljenja, može nesmetano  zatrudnjeti bez bojazni. Moja prijateljica je u Londonu rodila dijete koje je začeto u epruveti i to spajanjem jajašca druge žene i spermatozoida njezina partnera. Nakon oplodnje,  zametak je usađen u nju i iznijela je osam mjeseci trudnoće.

Danas znanost čini čuda, samo se treba znati što sve postoji kao mogućnost. Bojim se samo da ovakvi postupci nisu i neće biti besplatni, pa su time zakinute sve siromašnije žene.“, zaključila je.

Balans obitelji i karijere sve teže ostvariv

Osječki sociolog Željko Pavić ističe da su, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, obitelj i profesionalna karijera ženama visoko na ljestvici životnih vrijednosti. Većina žena između majčinstva i karijere pokušava balansirati, no s obzirom na ekonomsku globalizaciju i promjene na tržištu rada to postaje sve teže.

„Sve veća nestabilnost i privremenost zapošljavanja dovode do odluka da se brak i/ili majčinstvo odgode kako se ne bi izgubila profesionalna pozicija u onim godinama kada se ona u najvećoj mjeri stječe. „

Po pitanju participacije na tržištu rada, Hrvatska značajnije ne odudara od razvijenijih europskih zemalja, ali je tradicionalnija kada govorimo o rodnim ulogama. „No, ovaj se čimbenik vjerojatno poništava tradicijom socijalističkog sustava koja je naglašavala potrebu zapošljavanja žena, kao i deindustrijalizacijom Hrvatske, u kojoj je do gubitka radnih mjesta došlo većim dijelom u tradicionalno muškim zanimanjima. Stoga nije jednostavno reći u kojoj mjeri tradicionalne vrijednosti u hrvatskom slučaju smanjuju stopu zaposlenosti žena“, pojašnjava Pavić.

„Kada je Social Freezing u pitanju, riječ je o pokušaju korporacija da olakšaju spomenuti balans između profesije i obitelji/majčinstva. Korporacije na taj način pokušavaju zadržati jedan dio žena u najproduktivnijoj dobi, te povećati zadovoljstvo vlastitih zaposlenica olakšavajući im mogućnost majčinstva u kasnijoj dobi. Dakle, tu nije riječ o nekakvoj altruističnoj motivaciji.“

 Kako ćemo pak gledati na sam postupak zamrzavanja jajnih stanica „ovisi s kakvih vrijednosnih pozicija ga promatramo. Liberali ga mogu odobravati smatrajući ga proširenjem životnih opcija za žene, dok se konzervativci mogu protiviti smatrajući ovaj postupak neprirodnim miješanjem u ljudsku reprodukciju i podrivanjem tradicionalne obitelji“, zaključio je.

Kapitalizam, tehnologija i brz život donose nove promjene u društvu. Neke situacije se ne mogu izbjeći, ali što je tehnički izvedivo, ne znači da je i etično. Ipak, prije svega bitno je da sve odluke budu individualn izbor, bez utjecaja korporacija i stavljanja materijalnog ispred zdravlja.