Objavljeno

Crna Gora: Može li se preko djece do penzije?

Crnogorske majke s troje i više djece, kojima broj djece treba biti jedan od presudnih uvjeta za mirovinu, ponovo će uskoro biti na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, povodom izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, iako je nedavno ta inicijativa odbijena.

Ideja koja je aktualna već tri godine potekla je od sindikalne centrale Unije slobodnih sindikata Crne Gore, a predviđa da majke koje imaju troje djece i 25 godina radnog staža ili četvoro djece i 15 godina radnog staža dobiju pravo na mirovinu. Osim vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) sve političke stranke su podržale tu ideju ali je nenadani izostanak nekoliko opozicijskih poslanika prilikom odlučivanja o izmjenama Zakona onemogućio da ona postane dio zakona. Zbog toga, ova će tema ponovno stupiti na dnevni red Skupštine.

Doživotna mjesečna naknada bi, prema prijedlogu, trebala iznositi 70% prosječne neto zarade u Crnoj Gori ostvarene u godini koja prethodi godini ostvarivanja tog prava, što je trenutno 340 eura.


Oni koji se zalažu za taj oblik pomoći ženama, odnosno zaštite majčinstva, ističu da nema preciznih podataka koliko žena u Crnoj Gori ispunjava tražene uvjete, pa ni koliko bi njih koristilo tu mirovinu, odnosno da se još ne zna koliko bi to koštalo državu. Predstavnica USSCG Lidija Pejović (na slici desno) kazala je da je ta vrsta pomoći majkama izraztio važna i da predstavlja „podršku natalitetu koji konstantno opada“.

Pejović je izjavila da prema neslužbenim informacijama u Crnoj Gori ima oko 5.000 žena koje su rodile troje ili više djece, ali nemaju nikavih podataka o njihovom eventualnom zaposlenju i stečenim godinama radnog staža.


„Žene kojima je zarada veća od predložene penzije ne vjerujem da će pristati da napuste posao, ali predlog je dobar za žene koje rade teške poslove i to duže od punog radnog vremena za manje pare. Ženama sa 60 godina bi bilo od koristi da odu u penziju umjesto da rade u trgovini i ugostiteljstvu i da nose gajbe do 67 godine do kad je pomjerena granica za penziju“, kazala je Pejović.

Umirovljenju radno sposobnih osoba, među kojima bi mogle biti i žene od svega 35 godina, ako su radile od punoljetnosti i rodile četvoro djece, protivili su se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi kao i financija. Jedni zato što nema zakonskog utemeljenja za takav potez, drugi zato što je državna blagajna prazna i bez preuzimanja dodatnih obveza.

Iako su u razradi prijedloga sudjelovale i neke nevladine organizacije, među njima nije bilo onih koje se bore za prava žena, a upravo one se žestoko protive toj ideji.

Da je u Crnoj Gori teško i zaposlenim i nezaposlenim ženama, ali i majkama, bez obzira jesu li u radnom odnosu nitko ne spori ali predstavnice Centra za ženska prava, Anime, Sigurne ženske kuće i SOS Telefona za žene i djecu žrtve nasilja smatraju da je predloženo rješenje naizgled humano, ali ipak diskriminatorno.

Tvrde da predlog stvara podjele i između samih žena, što je isprobani recept da se spriječe ionako slabi emancipatorski pokušaji i da se uloga žene u društvu retradicionalizira i vrati u okove patrijarhata, ovog puta naizgled afirmativnim mjerama.

„Položaj žena na tržištu rada i nije neki problem za državu Crnu Goru. Jer da jeste, sa njime bi se država suočila kako treba – direktno, a ne kroz mjere koje se tiču populacione politike. Ozbiljna država razmišlja i o tome kakav će efekat na ekonomiju imati odustajanje od zaposlenja radno sposobnih žena, čije je pravo na izbor samo prividno. Jer izbor između nadoknade koju ovaj predlog nudi i ovako loših uslova na tržištu rada, zapravo i nije izbor“, ističu iz tih udruga.

One smatraju da ta vrsta mjera ne može dati željeni učinak zato što se ne provodi u trenutku kada za njima postoji potreba, već sa 15 odnosno 25 godina zakašnjenja, kada su djeca već odrasla, „a njihove majke konačno mogu i žele da rade, samo nemaju gdje“.

„Da se iko ozbiljno bavio ovom temom, prvo bi pitao žene u reproduktivnoj dobi na koji način im se može olakšati teška situacija na tržištu rada, gdje zbog sveprisutne diskriminacije žena, naročito trudnica i porodilja, one imaju male ili nikakve šanse da steknu 15 odnosno 25 godina radnog staža i da pritom rode troje i više djece.

Vjerujemo da bi žene tražile isto ono što su tražile početkom prošlog stoljeća – osmosatno radno vrijeme, plaćeni prekovremeni rad, odmor vikendima i praznicima, ukidanje rada na crno bez ugovora, osiguranja i slično“, smatraju predstavnice ženskih organizacija.

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano