Objavljeno

Crna Gora će ipak plaćati naknade majkama s troje i više djece

Prijedlog da se ženama u Crnoj Gori koje imaju troje i više djece, uz određene godine radnog staža, uplaćuje doživotna novčana naknada dobio je podršku crnogorske Skupštine. Realizacija ove mjere očekuje se u siječnju iduće godine.

Dio Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti postale su i odredbe prema kojima zaposlene žene koje imaju 25 godina radnog staža i troje djece, kao i one koje imaju više djece i 15 godina staža, mogu prestati s radom, a od države će mjesečno dobivati 70 posto prosječne zarade na nivou države iz prošle godine.

Prosječna zarada u Crnoj Gori u lipnju je iznosila 481 euro, stoga je iznos koje će žene dobivati sada oko 330 eura.

Budući da ovakav oblik pomoći dosad nije postojao, a i majčinstvo nije ni razlog niti uvjet za mirovinu, ovo se davanje zasad naziva nadoknadom.

Sličan prijedlog za pomoć majkama je odbijen u ožujku ove godine, ali je sada dio poslanika iz vladajuće koalicije glasao za prijedlog koji je inicirala opozicija.

‘Umirovljenje’ majki je ideja nacionalne centrale Unije slobodnih sindikata Crne Gore koja se zahvalila poslanicima koji su dali podršku njihovoj kongresnoj rezoluciji. U USSCG smatraju da je zaštićena ”jedna od najranjivijih kategorija društva i uvažen posebno težak i odgovoran položaj zaposlenih žena koje žele da ostvare materinstvo”.

“Misija USSCG je da Crna Gora postane država socijalne pravde. Smatramo da za to postoje sve pretpostavke obzirom da smo država sa malim brojem stanovnika, a ogromnim potencijalom i prirodnim resursima. Potrebno je samo da društveno bogatstvo transparentno i racionalno valorizujemo, a društveni proizvod i dohodak pravično i ravnomjerno dijelimo kako bi obezbijedili dostojanstven život i onima koji iz objektivnih razloga nijesu u prilici da sami sebi obezbijede egzistenciju.

To je obaveza svih nas, jer je Ustavom Crna Gora proklamovana kao država socijalne pravde, a prevashodno to je obaveza onih koji su od građana/ki izabrani da upravljaju našom državom”, priopćeno je iz USSCG.

U odnosu na prijedlog iz ožujka, usvojeni je poboljšan pa će slična prava ostvarivati veći broj žena.

Odlučeno je da 40 posto prosječne neto zarade mogu ostvariti i nezaposlene žene s troje i više djece koje imaju 15 godina ukupnog radnog staža. Isto se odnosi i na roditelje i njegovatelje osoba s posebnim potrebama.

Problem s usvojenim izmjenama je to što beneficije zaobilaze ogroman broj žena, kao i to što država naizgled podržava rađanje i pomaže ženama, a zapravo ih diskriminira, zatvara u kuće i izuzima iz zajednice.

Onaj mali broj njih koje jesu zaposlene, na ovaj način se odvaja od posla u dobi kada su najproduktivnije.

Izmjenama Zakona su se protivile sve nevladine organizacije koje se bave pravima žena, ali se na njihove riječi nitko nije osvrtao.

Protiv prijedloga je bila i vladajuća Demokratske partija socijalista čiji su poslanici/ce isticali/e da je on diskriminirajući i da se ne zna točan iznos koji će država za ovu mjeru morati izdvojiti. Predviđenih 18 milijuna eura godišnje je samo gruba procjena.

Novim se troškovima protivila i Vlada, a kako bi smanjili postojeće, predlagali su da iz svog budžeta ukinuti stavku koja se odnosi na porodiljne dopuste, ali su od te ideje morali odustati nakon izuzetno jakog pritiska javnosti.

U Crnoj Gori obaveza je države da porodiljni dopust plaća godinu nakon rođena djeteta i to u punom iznosu zarade koju je majka primala kada je otišla na trudničko bolovanje.

Ta izmjena je trebala biti dio Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a prijedlog je bio da prva dva mjeseca dopusta poslodavci uplaćuju zarade. Ovo bi sigurno dovelo do smanjenja broja zaposlenih žena u reproduktivnoj dobi koje poslodavci ionako nerado zapošljavaju jer očekuju da će ili dobiti djecu ili da će zbog djece češće biti odsutne.

Iz Ministarstva zdravlja je priopćeno da od prijedloga odustaju ‘zbog senizibilnosti i podrške natalitetu’ i da će ostati pri sadašnjem rješenju, odnosno da će svi troškovi ići na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano