Objavljeno

Caroline Ta: Trebamo prepoznati potencijal djevojaka za STEM

Foto: Pavle Letić

Caroline Ta je specijalistica digitalnog marketinga u kompaniji Meta, a bila je jedna od govornica na konferenciji Beyond Esports koja se održala 8. prosinca u Algebri u organizaciji agencije Good Game. Tom smo prilikom s njome popričale o tome zašto je marketing feminizirano područje, zašto djevojke izbjegavaju tehnički se usmjeriti, kao i o trendovima i budućnosti digitalnog marketinga.

Mnoge žene koje su zaposlene u IT tvrtkama odabiru upravo marketing. Što mislite, zašto žene toliko privlači marketing u području IT-a? Što je kod vas presudilo?

Nikad se nisam osjećala kao netko tko radi u IT-u. Počela sam raditi za Google u želji da se specijaliziram za online marketing i digitalni marketing. Ne smatram to IT-jem iako koristim tehnologiju u svom radu i iako radim u IT tvrtki budući da svoj posao ipak radim s konzumerističke strane. Testiram koje je kreativno rješenje bolje, koja je strategija bolja… Nikad nisam razmišljala o sebi kao o nekome u IT-u i kad bi me netko pitao jesam li IT-jevka, rekla bih da nisam, ali radim unutar te industrije. Mislim da je ovakav posao ženama jako zanimljiv jer omogućava korištenje tzv. mekih vještina u radu s podacima.

Meta je lukavo povezala Facebook i Instagram, što je puno pomoglo specijalistima za društvene medije. Što mislite, što još može pomoći osobama koje se bave marketingom? Kakve biste još novitete voljeli vidjeti?

Glavna prepreka u marketingu, što sam vidjela radeći i za Pepsi i što vidim sada u Meti, su kreativne razlike. Sve tvrtke i brendovi žele na specifičan način komunicirati s korisnicima. No, ako su vam ciljna skupina gejmeri u dobi od 20 do 35 godina, oni su ipak različiti, ne igraju iste igre i nemaju iste interese. Isto vrijedi za ljude koji rade u marketingu. A ne možemo tražiti od brenda da stvori 16 različitih verzija 16 medijskih kanala.

Tvrtke poput Mete igraju važnu ulogu u tome, a generativni AI nam jako pomaže. Danas imamo odlične alate, ali svakako mislim da možemo očekivati promjene. Možemo dodati ljudski faktor brendovima koji ga nemaju, i to tako da u nekoliko sati uz pomoć promptova dobijemo ono što nam treba. Tako ćemo izvući najviše iz ulaganja u kampanje.

Koliko dugo koristite AI u marketingu?

Koristimo ga barem 10 godina, samo nikad nismo pričali o tome. Nisam zapravo sigurna ni kad smo počeli. Odlično je što danas imamo Chat GPT i što svi danas više-manje znaju što AI može i koliko brzo radi. Nekoć smo sve morali sami, a sad to više ne moramo. Algoritmi stalno uče i donose odluke umjesto nas. Drago mi je da ljudi danas shvaćaju kompleksnost AI-a i koliko nam pomaže u odlučivanju, no on je tu već neko vrijeme.

Trenutno se doima kao da je AI veliki boom iako je, kao što kažete, marketingašima jako dobro poznat. Mnogi se boje da će zamijeniti ljude. Kakav je vaš pogled na to?

Mislim da AI ne može zamijeniti ljudsko razmišljanje, empatiju, kreativnost i ljudsku sposobnost da razmotri druge opcije i ishode. Ali trebamo stručnjake i stručnjakinje za marketing koje dobro znaju opisati što žele kako bi izvukli maksimum iz AI-a, naročito kad je u pitanju komunikacija. Trebamo ljudski um koji će osmisliti kampanju i precizno reći AI-u što nam treba, postaviti ciljeve i ograničenja. Mislim da AI ne može zamijeniti čovjeka, ali nam može pomoći da bolje radimo.

U nekim zemljama žene se direktno i aktivno obeshrabruje od STEM-a. Kakvo je stanje u Danskoj, gdje ti živiš?

Ja nemam STEM zaleđe, studirala sam komunikacije. No, htjela sam studirati nešto iz STEM-a, zanimala me molekularna biologija. Otkad radim u društvenim medijima, jako želim naučiti programirati. Pitam se da li bih bila bolja u svom poslu da to znam ili da sam studirala nešto iz STEM područja. Da mogu vratiti vrijeme, mislim da bih to i napravila.

U Danskoj, kad ti je 14-15 godina, u srednjoj školi biraš predmete u kojima ćeš se specijalizirati, a to te onda usmjerava, odnosno ograničava pri upisu na fakultet. Primjerice, ako odabereš strane jezike, nećeš imati dovoljno znanja iz matematike i ne možeš upisati STEM fakultet. A u tinejdžerskoj dobi malo tko je dovoljno upućen i zna točno što želi (nisam ni ja), ili se pak povode za drugima, upisuju škole koje upisuju i njihovi prijatelji, što kasnije utječe na njihove mogućnosti i opcije u životu.

Mislim da bi ranije trebalo adresirati interes za STEM i prepoznati nečiji potencijal u tom području i njegovati ga. Tada bi sigurno više žena pokazalo interes i prepoznalo da mogu biti dobre u ovom polju, te bi ostvarivale i jako dobre rezultate. Ali zbog područja u koja ih društvo usmjerava u mladoj dobi, nemaju to šansu razvijati i kasnije pokazati. Ne upisuju tehničke škole u kojima je velik naglasak na matematici i prirodnim znanostima. U takvim školama dominiraju dječaci, pa mnogim djevojkama nije “prirodno” upisivati ih. Nadam se da će se to uskoro promijeniti jer za zapadne zemlje to je prilično velika prepreka, a Danska inače ima sjajan obrazovni sustav.

Mislite li da će se STEM i marketing ujediniti, da će programiranje postati ključna vještina za marketing?

I da i ne. Mislim da danas vidimo začetak takvog nečeg, rođenje marketinške znanosti, a netko tko bi se time bavio odgovara profilu marketinškog stručnjaka i developera. To je netko tko je dobar u SQL-u, modeliranju i analizi velike količine podataka koje zna dobro predstaviti. Mislim da ćemo vidjeti sve više takvih ljudi. Ali vještine koje treba stručnjak za marketing i koje treba developer se ipak jako razlikuju. Primjerice, ja ne moram znati kako programirati i izrađivati kompleksne modele, a data scientist ne mora znati ništa o izgradnji brenda. Mislim da nema dovoljno preklapanja da bi se to dvoje spojilo.

Mislite li da je marketing dobra karta za ulaz u svijet IT-a za žene koje bi se njime željele baviti? Hoćemo li zahvaljujući marketingu vidjeti više žena u IT-u?

Ne nužno. To je zapravo nezgodno pitanje jer su “žene u IT-u” širok pojam, kao i “IT tvrtke”. Svaka tvrtka ima drugačiji fokus, postoje SaaS tvrtke, B2B tvrtke… Kad radiš u marketingu, naročitu u B2C marketingu (što čini većinu), prijelaz u programiranje je zahtjevan jer su vještine jako različite. Ali negdje između postoje uloge unutar znanosti o marketingu, poput analize medija i rada s alatima kao što su Chat GPT i općenito generativni AI, što je sve važnije razvijati ako se želite uspješno baviti marketingom. Mislim da je to smjer u kojemu je izglednije da će žene ići i mislim da u tom području IT-a žene iz marketinga mogu biti vrlo uspješne.

Ali za nekoga tko želi prijeći u SaaS, marketing nije nužno najbolji put jer krećete od nečeg vrlo kreativnog. Ako to gledamo iz danske perspektive, ako se već od 14.-15. godine ne specijalizirate za to polje, nedostajat će vam znanja iz informatike i matematike da biste uspješno prešli iz marketinga u inženjerstvo. Nažalost, sve žene nemaju jednak pristup prilikama za obrazovanje i stjecanje vještina koje su im za to potrebne.


Povezano