Objavljeno

Kino učionica – prostor za dijalog u lokalnoj zajednici

Već više od dvije godine pri Filozofskom fakultetu u Rijeci djeluje Centar za ženske studije, a valja spomenuti da se radi o prvom takvom centru u sklopu akademskog sustava. Kao jedan od popularnijih projekata organiziranih uz podršku Centra izdvaja se Kino učionica, ciklus filmsko-predavačkih večeri koje se održavaju u riječkom Art-kinu.

Netom po završetku druge sezone Kino učionuce, donosimo razgovor s organizacijskim timom, koji ove godine čine Betty Stojnić, Greta Grakalić Rački, Luka Paušić, Jana Ažić te Iva Davorija, Marija Katalinić i Ana Ajduković.

Za početak, kako je nastao Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu?

Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci formalno je započeo s radom prije otprilike dvije godine, službeno je otvoren 1. ožujka 2016. godine, a konkretna uspostava ovakve visokoškolske jedinice plod je različitih višegodišnjih nastojanja većeg broja osoba. Realiziran je kao istraživačka platforma te prostor suradnje različitih aktera (znanstvenica/ka, umjetnica/ka, aktivistkinja/a) okupljenih oko zajedničkih tema. U dvogodišnjem radu Centar je bio partnerska organizacija u nekoliko projekata, organizator mini simpozija, tribina i okruglih stolova, a kao poseban mu oblik djelovanja valja izdvojiti svakako Kino učionicu.

Možete li nam pobliže objasniti što je Kino učionica?

Kino učionica zajednički je projekt studentica i studenata s Odsjeka za kulturalne studije, diplomiranih kultorologinja i kulturologa, povjesničarki i pedagoginja, a uz podršku Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjeka za kulturalne studije i riječkog Art kina. Projekt je započet u siječnju 2017. godine otvorenjem prvog ciklusa predavanja okruglim stolom naziva „O mizoginji“, dok je sam program trajao od veljače do lipnja 2017. godine. I ove godine koncept je ostao isti: predstavljanje programa putem okruglog stola „O marginalnima“ zbilo se u siječnju ove godine, a na njemu su sudjelovali relevantni sudionici i sudionice iz područja performansa, feminizma i filma. Nakon okruglog stola, krenuo je drugi ciklus predavanja koji je trajao do kraja lipnja 2018.

Ciklusi se sastoje od deset predavačko-filmskih večeri, odnosno deset javnih predavanja u kojima se tijekom 2017. godine analizirao fenomen mizoginije, a u 2018. odnosi i pozicije margine/marginaliziranih. Večeri se održavaju u Mini Art kinu Rijeka, a uključuju iščitavanje vizualnih medija u kontekstu teme predavanja: isječke filmova, serija, reklama, performativnih umjetnosti, itd. Predavanja su otvorenog tipa, a predavačice/i su sadašnje/i i bivše/i studentice/i, aktivistkinje, predstavnici/e udruga koje djeluju u području ljudskih i ženskih prava te sveučilišni/e predavači/ce čiji se rad dotiče izabrane teme unutar ciklusa. Naglasak ovih večeri je na interakciji i razgovoru s publikom. Ove godine pokušalo se kroz dijalog osvijestiti društveni položaj žene i marginaliziranih u današnjem kompleksnom društvu.

Osobina je ovog projekta uključivanje studentske populacije, stoga nam u organizaciji pomažu studentice i studenti. Ove godine Kino učionica broji 17 volonterki/a s Odsjeka za kulturalne studije, a pojedine su studentice voditeljice određenih aktivnosti unutar projekta.

Otkud ideja za pokretanjem ovog projekta?

Kino učionica izrasla je iz različitih potreba pojedinaca i organizacija. Na prvom sastanku našli su se bivši/e i sadašnji/e studenti i studentice Kulturalnih studija, članice Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, predstavnice riječke udruge PaRiter, stručne suradnice i prijateljice Centra. Zabrinute oko istog problema – jačanja konzervativizma u suvremenom društvu (primjerice, te jeseni izašao je novinski napis o tendenciji osnivanja jednospolnih škola, ustavna definicija braka kao zajednice isključivo muškarca i žene već je bila na snazi, napadi na ženska reproduktivna prava i prava na rodno samoodređenje aktualni  su već neko vrijeme) – odlučile smo reagirati. Također, sve/i okupljene i okupljeni izrazili su želju za stvaranjem zajedničkog prostora za raspravu i učenje te se na prvom sastanku razgovaralo i o feminističkoj pedagogiji.

Ubrzo se stupilo u kontakt s riječkim Art-kinom koje je već imalo u planu formu Kino učionice, a za sadržajni se aspekt pobrinuo i brine tim Kino učionice. Svidio nam se i moto Mini Art-kina gdje održavamo naše večeri – ‘bez praga i pardona’. Sljedeći sastanak održan je s nakanom osmišljavanja tematske okosnice ciklusa, a, kako je već rečeno, aktualni društveni trenutak nalagao je promišljanje i propitivanje pojma mizoginije. Tako je ‘mizoginija’ postala tematska okosnica prvog ciklusa Kino učionice.

Ove godine bavile smo se pak ‘marginalnima’, a što ćemo javnosti predstaviti iduće godine, vidjet ćemo. Predavanja koja održavamo popularno su znanstvenog tipa, kako bi bila razumljiva široj javnosti. Također, odlučile smo učiniti odmak od akademije, ući u javni prostor, u dijalog s građanima i građankama. Sva predavanja kao početnu točku imaju filmsku umjetnost ili druge srodne vizualne medije (reklame, trailere, pa čak smo ove godine imale/i i slikarstvo), koji se potom čitaju, dekodiraju i dekonstruiraju kroz kritičku, feminističku i/ili rodno teorijsku prizmu.

Kino učionica popularan je projekt, prvenstveno zbog formata, a i održava se u centru grada. Kakav je odaziv publike? U kojoj mjeri uspijevate privući publiku izvan one studentske ili aktera/ica srodnih inicijativa?

Izuzetno smo zadovoljne odazivom publike. Okupljamo raznoliku studentsku populaciju, a posebice nas veseli činjenica što na gotovo sva ili većinu naših predavanja dolaze predstavnici/ce različitih skupina građanstva. Naime, prvotno je Kino učionica bila zamišljena kao edukativni program te smo očekivale primarno studentski auditorij. No, već se od samih početaka programa pokazalo da su za ovaj program zainteresirani/e različiti/e i brojne/i druge/i građanke/i – od osoba mlađe generacije do onih treće životne dobi, različitih profesionalnih i obrazovnih profila, životnih stilova… Vjerujemo da je heterogenost naše publike određena prije svega pojedinačnim interesom za određenu tematiku. Ono što je Kino učionica prokazala jest da postoji puno veći interes lokalne zajednice za teme o kojima progovaramo nego što se na samim začecima programa očekivalo. Nakon svakog predavanja publici se daje mogućnost komentiranja te sugestija o budućim predavanjima. Ti prijedlozi s kojima se Centar i tim Kino učionice susreću, naknadno su otvorili mogućnosti nadograđivanja projekta prema nekim drugim, sličnim projektima.

Publika Kino učionice

Kroz već drugu sezonu održavanja, možete li izdvojiti neke od tema koje po vašoj procjeni izazivaju poseban interes?

Na pojedinačnoj se Kino učionici prosječno okupi oko tridesetak osoba, što je zapravo maksimalan kapacitet prostorije Mini Art Kina. Teme koje su, sudeći prema našim statistikama, do sada privukle najviše publike vezane su uz problematiku nasilja i popularne kulture, rodnog propitivanja humora, zatim umjetnosti te trans tematika. Što se tiče sugestija, evaluacije programa sugeriraju potrebu za snažnijim obradama tema u kontekstu Hrvatske i često se naglašava važnost nacionalnog konteksta za bolje razumijevanje analiziranih tema. Također, sugestije publike vezane za teme o kojima bi voljeli slušati vezane su za pitanje opresije žena, utjecaja klerikalizacije, muškosti, konzumerizma, seksualnosti.

U kojem smjeru želite nastaviti razvijati Kino učionicu? Možete li nam nešto već i najaviti?

Namjera nam je pokrenuti treći ciklus predavanja i nastaviti s programom Kino učionica narednih godina. Motivaciju pronalazimo u velikom odazivu publike i njihovom interesu za teme koje su do sad bile izložene, ali i spremnosti da reagiraju, razgovaraju, komentiraju i djeluju. Nakon završetka ovogodišnjeg programa, nakon izmjene dojmova, prvotno ćemo iščitati evaluacije koje će biti orijentir pri kreiranju novog tematskog okvira zato što nam je mišljenje publike iznimno važno. Nakon toga slijedit će nekoliko radnih sastanka kako bismo posložili sve naše zamisli u novi program za 2019. godinu. Za sljedeći ciklus planiramo male preinake u konceptualnom i organizacijskom smislu, a to znači osmišljavanje dodatnih (popratnih) sadržaja uz sama predavanja te uključivanje nešto većeg broja žena, stručnjaka/inja, udruga civilnog društva i zainteresiranih osoba iz cijele regije. Želimo time pridonijeti razvoju budućih ciklusa ovog programa, ali i stvarati širu mrežu kontakata i sudionica/ka.


Povezano