Objavljeno

Je li chick lit mrtav?

Krajem 90-ih godina, s izlaskom knjiga Dnevnik Bridget Jones i Seks i grad, chick lit kao žanr krenuo je sigurnim putem prema vrhu. Uskoro su knjige s poslovnim, samostalnim i humorističnim junakinjama postale hit svjetskih razmjera. Tome su dodatno pridonijele ekranizacije knjiga koje su redovito požele hrpu dolara u kino dvoranama.

Ipak, postavlja se pitanje da li je nakon 15-ak godina došlo do iscrpljivanja žanra? Da li je svjetska kriza imala utjecaj i na chick lit heroine kojima je glavni cilj u životu uspjeh na poslovnom planu, ispijanje skupih koktela, kupovanje dizajnerskih cipela i traženje sreće u ljubavi? Do prvih takvih pitanja došlo je već početkom 2010. kada je zavladala kriza u svim sektorima izdavačke djelatnosti. U godinu dana prodaja chick lit naslova pala je za 20%.

Ipak, u obranu staje činjenica da je prodaja pala i u ostalim žanrovima te da je došlo do porasta kupovine elektronskih knjiga. No manjak zanimanja za ovu tematiku itekako je vidljiv. Izdavači odbijaju nove naslove, knjižare zbog smanjene prodaje ne otkupljuju nove knjige, a donedavno slavljene autorice ne mogu više živjeti od pisanja.

Postoji nekoliko teorija o tome zašto (ili ako) je žanr umro. Neki uzrok vide u već ranije spomenutoj krizi. Naime, žene kao glavne ekonomistice obitelji dale su prioritet prehrambenim namirnicama i osnovnim potrebama za preživljavanje, pa je time malo kućnog proračuna ostalo za udovoljavanje vlastitim željama. Također, nezaposlenost je porasla i sve se manje žena može poistovjetiti s heroinama koje su zaposlene, uspješne i financijski neovisne.

Drugi problem chick lit žanra su njegove gotovo identične naslovnice. No problem nije samo u uniformiranosti; naime, često se ozbiljna tematika ukoričuje u slike visokih potpetica i koktela na ružičasto-bijeloj pozadini, pretpostavljajući tako lepršavo, lagano i slatkasto štivo.  Zbog toga su neke autorice odustale od velikih izdavačkih kuća i odlučile se za samostalno objavljivanje. Nedavno je izdavačka kuća Faber&Faber oštro kritizirana iz sličnih razloga kada je povodom 50. godišnjice izdavanja knjige Stakleno zvono Sylvije Plath izdavač na naslovnicu stavio klasičnu chick lit ilustraciju žene koja pudra nos, što je potpuno suprotno tematici knjige koja se bavi kliničkom depresijom junakinje.

Treći mogući uzrok je zasićenje tržišta. Većina žena je pročitavši Dnevnik Bridgete Jones zaključila da može i sama napisati knjigu, a izdavačke kuće željne brze zarade dočekale su ih raširenih ruku.

Postoje i oni optimističnog gledišta koji oštro opovrgavaju smrt chick lita. Oni smatraju da žanr nije umro, već se transformirao. Šopingholičarka Sophie Kinselle je odrasla i ima dijete, mnoge heroine su probleme s frizurom i izlascima zamijenile s pokušajem uspješnog balansiranja obitelji i karijere, pojavile su se tragične priče žena s dvora Tudor, ali i obiteljski trileri pisani iz ženske perspektive. Dvije spisateljice otišle su korak dalje. Isprovocirane naslovima o smrti njihova žanra, pokrenule su blog Chick lit is not dead (Chick lit nije mrtav).

Dok jedni daju umjetno disanje ovom žanru, drugi nagovještavaju novi trend kojeg nazivaju farm litom. Za razliku od chick lita, junakinje novog žanra napuštaju velike gradove i odlaze na selo: život na visokoj nozi zamjenjuju vrtlarstvom i uzgojem domaćih životinja, ne rade u uredništvu modnih časopisa, već otvaraju pekare i uče plesti, a Facu mijenjaju za farmera iz susjedstva. Zaključujemo kako se chick lit morao prilagoditi novoj publici zbog utjecaja propale ekonomije i snova, jer se suvremenim ženama lakše poistovjetiti s junakinjama koje žive smirenijim i štedljivijim životom.

Tome u prilog govori i nova knjiga Candace Bushnell koja je u intervjuu za New York Times najavila da piše novu knjigu o sredovječnoj junakinji i njenim avanturama na selu. Prije nekoliko dana haker Guciffer ušao je u računalo autorice i postavio na Twitter prvih pedeset stranica novog romana naslovljenog Killing Monica, što je potvrdilo da nova junakinja neće biti tipična pomodna chick lit junakinja.

Izvor: The Economist

Prevela i prilagodila: Tena Mužević


Povezano