Kako danas govoriti o antifašizmu? O antifašistkinjama i ženskom nasljeđu? Projekt Ženski antifašistički Zagreb želi predstaviti razdoblje II. svjetskog rata (1939-1945) iz antifašističkog diskursa, prateći povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu.
Više saznajte na otvaranju Otvorenog ureda i izložbe te tribine Žensko pitanje i antifašizam uoči II. svjetskog rata, koji će se u okviru projekta Ženski antifašistički Zagreb održati 6. prosinca u 18 sati (početak tribine u 19 sati) u Showroomu Galerije Nova (Teslina 7).
Radi se o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koja je masovno sudjelovala u javnom i političkom životu, što je ključno i neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas.
Ženska sindikalna, omladinska, radnička, studentska... scena međuratnog Zagreba postavila je temelje na kojima je nastao masovni antifašistički pokret. Mnoge društvene, političke i kulturne organizacije, koje su djelovale u Zagrebu, bez obzira na njihovo društveno ili nacionalno nasljeđe, stvorile se osviještenu žensku populaciju, kasnije uključenu u Narodnooslobodilačku borbu i oružani otpor fašizmu, a njihova borba za radna prava i obrazovanje nerazdvojiva je od borbe za politička prava žena.
Borba za ženska politička prava, ponajprije za pravo glasa, počinje početkom XX. stoljeća.
U razdoblju između dva svjetska rata žene u Jugoslaviji su vrlo aktivne u borbi za ostvarivanje svojih prava. Rast ekonomske i političke represije u zemlji, kao i bujanje fašizma u Europi, potaklo je komunikaciju i suradnju između pojedinih ženskih organizacija, članica sindikata i njihovih ženskih ogranaka, ljevičarski profiliranih studentskih udruga, te SKOJ-a i KPJ. Tu scenu idejno objedinjuje iskustvo represije i svijest o nadolazećem fašizmu, te nužnom otporu. Iz toga je proizašla nova mlada generacija žena, koja je svojim masovnim učešćem i velikim žrtvama konačno omogućila potpunu pravnu jednakost žena.
Ovim Otvorenim uredom želi se proširiti prostor za daljnje istraživanje, prezentiranje i dijalog o toj pobjedi i njenom utjecaju na živote i prava žena u narednim generacijama. Što su žene od te borbe sačuvale, a što izgubile? Mogu li žene i na koji način danas, u uvjetima neoliberalne ekonomske represije i rasta ekstremne desnice u Europi i Hrvatskoj, iskoristiti iskustva te borbe?
Izložba i ured u subotu i nedjelju otvoreni su od 11 do 14 sati, a u ponedjeljak i utorak od 16 do 20 sati.
Tribinu koja će se održati u subotu u 19 sati vode autori projekta Barbara Blasin i Igor Marković.
Ženski pokreti i antiratni aktivizam između dva rata
Gordana Stojaković
Uključivanje žena u sindikalni pokret
Jagoda Milidrag Šmig
Studenti(ce) i antifašizam 30-tih
Vjeran Pavlaković
