Nadolazeće izdanje ZFF-a donosi nekoliko online programa, a među njima je i retrospektivni tematski program Ledolomke, koji će prema koncepciji selektorice Diane Nenadić predstaviti pet istočnoeuropskih (Jugoslavija, Mađarska, Čehoslovačka i Poljska) filmskih ostvarenja nastalih u tri hladnoratovska desetljeća, od 1957. do 1986.
Povezani činjenicom da je riječ o prvim filmovima tih zemalja čiju režiju potpisuju redateljice, odabrani naslovi ukazuju na put koji su filmske pionirke utirale kasnijim generacijama.
Najraniji među njima, komedija Pop Ćira i pop Spira (1957.), prvi je jugoslavenski film u boji, snimljen prema istoimenom, nekoć vrlo popularnom romanu Stevana Sremca. Režiju filma, nagrađenog u Puli s čak sedam Arena, potpisuje Beograđanka Sofija Soja Jovanović, koja će ostati zapamćena kao prva redateljica igranih filmova u Jugoslaviji. Zabavna priča o životu dvije seoske svećeničke obitelji čiju harmoniju narušava dolazak učitelja kojeg obje obitelji počnu priželjkivati za zeta pruža komičnu sliku vojvođanske provincije, a po njoj je redateljica kasnije snimila i televizijsku seriju.
Dinamične i živopisne Ivančice (1966.) redateljice Věre Chytilove, poznate po beskompromisnom i osebujnom umjetničkom stilu, prate zgode dviju mladih žena koje svemu pristupaju s osvježavajućom neozbiljnošću. Ekspresivnog stila, prepuna kolorita i nadrealističke simbolike, ova filmska farsa otkriva svijet oslobođen konvencija i normi, no istovremeno daje kritiku društvene neodgovornosti. Redateljica, koja je kao jedina žena u svojoj klasi studirala na čuvenoj praškoj filmskoj školi FAMU uz kolege poput Jiříja Menzela i Jana Němeca, naziva se “prvom damom čehoslovačkog filma”, a njezine Ivančice smatraju se jednim od najvećih ostvarenja feminističke kinematografije.
Prvi cjelovečernji film redateljice Márte Mészáros, prve Mađarice s redateljskom diplomom i s nagradama najznačajnijih svjetskih festivala u rukama, najavljuje tematske preokupacije koje će obilježiti njezin opus: životi, identiteti i društvene pozicije žena, njihove borbe i oslobođenja od sputanih okvira vlastite sredine. Sunce je zašlo (1968.) priča je o djevojci odrasloj u budimpeštanskom sirotištu koja odlučuje potražiti i upoznati svoju majku, a u glavnoj ulozi nastupa ondašnja mađarska pop zvijezda Kati Kovács.
Program Ledolomke uključuje i rano ostvarenje još jedne velike redateljice i diplomantice praškog FAMU-a, Poljakinje Agnieszke Holland. Psihološka drama Provincijski glumci (1979.), ovjenčana nagradom FIPRESCI u Cannesu, kronika je napetih odnosa u backstageu teatra u malom gradu kraj Varšave, a netrpeljivosti između lokalnog glumca i gostujućeg redatelja mogu se protumačiti i kao alegorijski prikaz tadašnje političke situacije u Poljskoj.
Najmlađi film u programu, komediju Posljednji skretničar uzanog kolosijeka (1986.) s Batom Živojinovićem i Zijahom Sokolovićem u glavnim ulogama, režirala je Vesna Ljubić, prva žena u Bosni i Hercegovini koja je režirala dugometražne igrane filmove. Autorica koja je u 82. godini života preminula u travnju ove godine filmsku je režiju studirala u Rimu, gdje je asistirala slavnome Federicu Felliniju. Afirmirana i kao dokumentaristica, Vesna Ljubić u svom drugom cjelovečernjem igranom filmu prati svakodnevicu malog mjesta u kojem se društveni život odvija oko željezničke stanice. Uski kolosijek, poput žile kucavice, jedini je kontakt sa svijetom, pa kada stigne odredba o ukidanju prometa na njihovim tračnicama, stanovnici se nađu u nevoljama.
Svi programi i filmovi dostupni za gledanje online moći će se pratiti za vrijeme festivala na platformama kinoeuropa.hr i croatian.film.
