Izložba Extra+terrestrial by Coven Berlin

Foto: Luiza Prado

Izložba EXTRA+TERRESTRIAL u Galeriji Miroslav Kraljević bavi se temama marginalizacije baziranih na pozicijama roda u vremenu u kojem je preispitivanje tih tema ponovno postalo neophodno radi pokušaja ponovne demonizacije ne-patrijarhalnih rodnih pozicija, u dobu u kojem one zapravo još ni nisu do kraja oslobođene ovakvih reprezentacija. Izložba se ovim temama bavi putem ponovnog prisvajanja vizualnih i tekstualnih figura Drugosti. Konkretno, ove se pozicije tematiziraju putem figura vještice, vanzemaljaca, čudovišta i kiborga.

Iskustvo bivanja “Drugotnim” ili drukčijim od prevladavajućih heteroseksualnih normi roda i seksualnosti ono je što ujedinjuje inače razjedinjena iskustva unutar LGBTIQ zajednica. Kolektivni otpor pretvaranju u kategoriju “Drugotnih” pojavljuje se u različitim oblicima, odjavnih bojkota, organiziranja zajednice, prosvjeda, građanske neposlušnosti u fizičkom obliku i digitalnih činova disrupcije do interpersonalne razmjene vještina i mreža podrške, kao i osobnog i duhovnog rada na sebi sa svrhom jačanja mogućnosti otpora neprijateljski nastrojenom društvu.

No ženama, pogotovo ženama s invaliditetom ili drugih rasa, ovaj otpor dodatno otežava njihova pozicija “Drugosti” koju uvjetuje rod. Drugim riječima, ovaj je otpor i unutar LGBTIQ zajednica i u širem dodatno otežan povijesnim društvenim marginalizacijama, koje povijesne i trenutne društvene, financijske i političke marginalizacije čine složenijima, u potpunosti isključuju žensko sudjelovanje i doprinos ili ih ne smatraju nečim vrijednim bilježenja. Ovaj samoobnavljajući ciklus potom rezultira manjkom povijesti, narativa i uzora koji bi omogućili oblikovanje osjećaja jastva lezbijskim, biseksualnim i queer ženama, a van dehumanizirajućih klišeja takvih žena kao grabežljivih bića i seksualno neuklopivih u patrijarhalne strukture.

Ponovnim prisvajanjem i rekonfiguracijom umornih klišeja koje društvo nameće ovim skupinama dobiva se prostor za samo-određenje i otpor društvenim normama, dok simbolički klišeji nude bogato područje ponovno prisvojenog samo-razumijevanja. Figura vještice u povijesti se povezivala sa ženskošću onkraj patrijarhata, pogotovo s lezbijstvom. U europskim i kolonijalnim povijesnim kontekstima, demonizacija vještica kulminirala je u lovu na vještice, označavajući društveni pomak prema epistemološkom razdvajanju tijela i uma, prirodnog i ljudskog, feudalizma i kapitalizma. Čak i danas, u 2019., u Hrvatskoj i drugim zapadnim demokracijama žene i pripadnici LGBTIQ skupina opet su izloženi progonima radi ne-uklapanja u patrijarhalne reprezentacije, poput preuzimanja vlastite tjelesne autonomije ili življenja drugih vrsta seksualnosti onkraj ograničenih internaliziranih konvencija patrijarhata.

“Čudovišta”, “nakaze”, “čudaci”” ili “perverznjaci” , samo su neke od nasilnih uvreda koje društvo upućuje osobama LGBTIQ* orijentacije te se na takve asocijacije također aludira putem vizualnih i narativnih queer klišeja u filmovima, na televiziji i u stripovima. Izraz “vanzemaljac”, koristio se i u queer teoriji i području kreativnih medija, pogotovo kao izraz za pripadnike/ce LGBTIQ* zajednice i druge rase, kao alegorija osjećaja alienacije i separacije od heteronormativnog društva i društva u kojem prevladava bijela rasa. Kiborzi, koji djeluju zastrašujuće i ne potpuno ljudski, zbog kombinacije ljudskih i tehnoloških karatkeristika, služili su kao alegorija Drugotnosti za trans i queer žene s invaliditetom koje se, između ostalog, putem svojih iskustva marginalizacije mogu povezati s tjelesnim modifikacijama kiborga i mobilnih ekstenzija nužnih za njihovo preživljavanje.

Vještica, čudovište, vanzemaljac i kiborg kreću se između fikcije i kontekstualne stvarnosti, popularne karikature i straha, opresije i snage. Oni imaju sposobnost da promijene oblik po želji, da prestraše svoje mučitelje, da pronađu snagu u Drugotnosti i da sprovedu pravdu u nepravednom svijetu. S obzirom na to da su LGBTIQ* žene protjerane u te uloge, zašto ne bismo zagrabili u njihovu intrinzičnu kulturnu moć, i stvorili nove narative u toj radikalnoj subjektivnoj Drugotnosti? Vještice se sprijateljuju s vanzemaljcima, i njihova znanja prepravljuju budućnost kroz otključavanje kletvi davne prošlosti. Bogovi prošlosti vraćaju se, utjelovivši “queerness” koji je oduvijek prisutan, ali je sad ogoljen u neonskoj boji. Lezbijski kiborzi koje održava njihovo okruženje, rituali i jedni druge lome lažnu odnosnu binarnost između toga što inherentno nije s ovog planeta i što je neraskidivo povezano sa zemljom. Čudovišta lutaju među nama u mnogim formama, digitalnim, tehničkim, vizualnim, prirodnim, istodobno zastrašujućim i krajnje poznatim.

Za pripadnike/ce LGBTIQ* scene koji se nalaze na sjecištima višestrukih marginaliziranih iskustva, ponovno prisvajanje zastrašujućih, čudovišnih, stranih figura Drugotnosti omogućuje iskustvo objedinjenog sebstva i tijela s neograničenim mogućnostima identifikacije i ekspresije, umjesto prisile cijepanja među različitim kontekstima u koje se osoba nikad ne može savršeno uklopiti.

EXTRA+TERRESTRIAL istražuje alternativne načine odnošenja prema sebi i drugima kroz preispitivanje identifikacije s popularnim reprezentacijama Drugotnosti. U prostoru Galerije Miroslav Kraljević bit će izložena umjetnička djela koja se bave queer genealogijama, neinstitucionalnim znanjima, ritualima, opresijom, percepcijom, ljubavi i seksualnošću kroz identifikaciju s tijelima i likovima koji nisu iz ovog svijeta i istovremeno su neraskidivo povezani sa zemaljskom dinamikom moći. Ove teme preispituju umjetnici .BYTE Zine, Lo-fi Cherry, Lotic + Matt Lambert, Sadie Lune, Rurru Mipanochia, Kiona Hagen Niehaus, Luiza Prado i Moran Sanderovich. Na taj način izložba istražuje načine ponovnog prisvajanja Drugotnosti kao sredstva otpora.

Ovo je druga postava programa EXTRA + TERRESTRIAL. U Galeriju Miroslav Kraljević dolazi iz Schwules Museuma u Berlinu, gdje je premijerno bila postavljena od studenog 2018. do veljače 2019. godine.

COVEN BERLIN djeluje u Berlinu kao seks-pozitivni transdisciplinarni “genderbender” kolekiv, koji se bavi temama feminizma, ljubavi, roda, seksualnosti i umjetnosti. Osnovale su ga Lo Pecado i Judy Mièl 2013. u Berlinu, s idejom feminističke debate i kritičkog promišljanja kroz provokativnu estetiku, umjetnost, pisanje eseja i organizaciju događanja. Danas ga čine Harley Aussoleil, Frances Breden, Lorena Juan, Judy Landkammer, Kiona Hagen Niehaus i Louise Trueheart. Namjera kolektiva je stvoriti otvoreni prostor koji omogućuje dekonstrukciju nametnutih društvenih struktura seksualnosti i roda, prijenos pozitivnih poruka vezanih uz seks, prkos naspram tjelesnih politika, transverzalno razmišljanje o imigraciji, rasi, spolu i borbu protiv mentalno ograničavajućih stereotipa o spolu i različitim ekspresijama roda.

Kustosice: Ana Kovačić i Iva Paska

Radno vrijeme galerije:
utorak–pet 14 – 20 h
sub 10 – 15 h


Povezano