Samo jedna u nizu „spolnih predrasuda“ ona je o nemogućnosti i ograničenosti žena u svijetu tehnoloških dostignuća. I same ćemo nerijetko reći „to je muški posao“ kada treba promijeniti žarulju ili gumicu na slavini. A tek izumiti kakvu spravicu koja će olakšati svakodnevni život! Koja od nas bi se laćala takva posla! Ne postoji realna podjela na muške i ženske sposobnosti, na muške i ženske poslove.
Poznato je da su žene svojevrsne majstorice za pronalaženje praktičnih rješenja, pa zašto se te ideje ne realiziraju? O ženskom inovatorstvu rijetko se govori, pa ako kojoj od nas i sine neka dobra ideja, teško da ćemo je samoinicijativno prezentirati. Naš vlastiti Hrvatski savez inovatora u konkurenciji zemalja koje su pravi „tehnološki divovi“ dobio je priznanje za poticanje ženskog inovatorstva. Da, iako se u Lijepoj našoj o tome malo govori, u svijetu inovatorstva i mi imamo svoje svijetle točke.
Diana Pečkaj Vuković upravo je jedna od takvih. Naći ćete je u svim domenama: svijetu scenaristica (kao autoricu niza telenovela poput Pod sretnom zvijezdom i Dolina sunca kojima financira svoje inovacije), književnica (Dan koji će vam promijeniti život, Ljubim tvoje usne tisuću puta) i novinarki, ali ponajprije ona je inovatorica, čemu svjedoči i titula Prve dame inovatorstva 2009. Iako se nekoć kroz novinarski rad u časopisu Majstor, za koji je radila priloge o inovatorima, s patentima tek susretala, danas su njezin Busy Basket (nosač za laptop i poslovne torbe na biciklu) i Oslonac za pranje kose s kojim je osvojila i zlatnu medalju na Cardiffu priskrbili veliki uspjeh i čitav niz priznanja.
Godina dana istraživanja potreba remontnog brodogradilišta za Ivanu Drčec rezultirala je nagrađivanim informatičkim rješenjem REFIT+. Radi se o jednom od prvih programskih rješenja nove generacije u svijetu, softveru koji preuzima ulogu aktivnog sudionika u poslovanju tvrtke. Ivana je direktorica tvrtke Cyclops koja je dobila nekoliko međunarodnih nagrada za programska rješenja.
Ivana Žiljak, dizajnerica i znanstvena novakinja na Grafičkom fakultetu, sportska pilotkinja i fotografkinja, svoju svestranost okrunila je i titulom inovatorice. Njezin najznačajniji izum je Infraredesign, rješenje za zaštitu proizvoda od falsifikatora i kradljivaca robnih marki, a priskrbio joj je dvije zlatne medalje: na izložbi Arhimed u Moskvi te na Međunarodnom salonu izuma, novih tehnologija i proizvoda, i to u konkurenciji 750 izuma iz 45 zemalja. Stručnjaci iz grafičke struke SAD-a, Kine i Indije proglasili su Infraredesign revolucionarnom novošću i jedinim izumom u grafičkom tisku unazad pet godina.
“Teta Vegeta,” profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije, u Podravku je ušla kao kemijska tehničarka u laboratoriju. Nitko nije mogao ni pomisliti da će Zlata Bartl revolucionalizirati malu tvornicu bez perspektive koja se bavila preradom povrća i voća. Već prvom njenom inicijativom, proizvodnjom dehidratiziranih juha unatoč skromnim tehnološkim mogućnostima Podravke, Zlata je pokazala izniman osjećaj za inovacije. Nedugo zatim nastala je Vegeta, jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova, korišten u četrdesetak zemalja diljem svijeta. Rast Podravke nesumnjivo je dobrim djelom utemeljen na intelekualnom radu profesorice Bartl, stoga, kako bi se djelomice odužili, 2001. osnovana je Zaklada Zlata Bartl za promicanje i poticanje inovacijsko znanstveno-istraživačkog rada među mladim visokoobrazovanim ljudima. Bartl je dobitnica brojnih priznanja, među ostalima i za tehničku kulturu Hrvatske, za životno djelo grada Koprivnice i Podravke, odličje predsjednika RH i „Zlatnu kunu“ za životno djelo Hrvatske gospodarske komore.
Rosa Ferinčević, zagrebačka kemičarka na Britanskom sajmu novih proizvoda, tehnologija i inovacija primila je dvije zlatne medalje za Acidosalus 3 u 1 pastu za zube za odvikavanje od pušenja, izbjeljivanje i pojačanu njegu zubi. Potrošači su odredili njen poduzetnički put. Činjenica da joj je poznanica upotrebom jedne od njezinih inovacija nakon dugogodišnje vaginalne infekcije uspjela ostati trudna, Rosu je potaknula na registraciju inovativnih preparata i na nova istraživanja. Ona su joj donijela brojna priznanja za dostignuća na području zdravlja žena, ali i probiotika i novih proizvoda u kemijskoj industriji.
Žene izumiteljice često ostaju u sjeni, unatoč revolucionarnim otkrićima. Nisu samo izumile „praktične ženske stvari“ koje su im nedostajale u svakodnevnici, poput mašine za pranje suđa (Josephine Cochrane) ili grudnjaka (Mary Phelps Jacob), već i automobilske brisače (Mary Anderson), laserske pisače i požarne stepenice. Zauzete kućanskim poslovima i skrblju za obitelj mnoge nisu imale vremena za razmišljanje o potrebitosti stvari i eksperimentiranja, ali kad su imale slobodu, stvarale su inovacije koje danas spašavaju živote i doslovno i preneseno.
U šesnaestom stoljeću, plemkinja i spisateljica Mary Kortley Monagu otkrila je cjepivo protiv velikih boginja donošenjem turskog narodnog lijeka u Englesku. To cjepivo, iako usavršeno, i danas se koristi.
Na otkrivanju DNK učestvovala je Rosalind Franklin. Godine 1950. imala je važnu ulogu u otkriću dvostruke spirale koja je revolucionalizirala znanosti poput medicine i kriminalistike, te proširila područja istraživanja.
Izum koji je spasio brojne živote, posebice u ratom zahvaćenim područjima, nastao je kao ideja inženjerke Helen Greiner koja je 1990. osnovala iRobot, kompaniju za proizvodnju robota koji deminiraju bombe. Kasnije se koncept razvio i na kućne robote za čišćenje.
Komičarka Sarah Blakely izumila je 1998. tkaninu Spanx, osnovu za steznike koji su pronašli veliku grupu korisnika i među ženama i muškaracima. Zahvaljujući tom izumu postala je prva milijarderka u 41. godini života i najmlađa koja je sama stekla svoje bogatstvo. Krenula je od ušteđevine od pet tisuća dolara i za patentiranje je sama proučila pravne propise kako bi izbjegla plaćanje stručne pomoći. Nije plaćala ni oglasni prostor (Oprah joj je dovoljnu reklamu dala izjavom da joj je Spanx omiljeni proizvod 2002.) niti je tražila ulaganja drugih investitora, zbog čega danas nema nikakvih dugova.
Hedy Lamarr glumica je koja nije bila samo još jedno lijepo lice. Bila je i izumiteljica, te kao protivnica fašističke Njemačke u II. svjetskom ratu otvoreno je pomagala SAD-u, između ostalog i patentom iz 1947. u području daljinskog upravljanja torpeda. Ujedno je razvila i tajni sustav komuniciranja: manipuliranjem radio-frekvencija. Njezina tehnologija se i danas koristi, i to u području mobilnih telefona i upravljanja frekvencijama.
Stephanie Louise Kwolek izumila je 1966. sintetički materijal kevlar čime je brojnim policajcima spasila život. Naime, kevlar se ubrzo počeo upotrebljavati za izradu neprobojnih prsluka, kao i podvodnih kabela, svemirskih letjelica, padobrana. No Kwolek tu nije stala. Patentirala je čak 28 drugih izuma tijekom četrdesetogodišnje karijere, a 1995. uvrštena je u Kuću slavnih.
Ruth Handler, autorica lutke Barbie, nakon gubitka dojke u borbi s rakom, 1975. prijavila je patent naziva „Gotovo ja“, protezu koja je po svim karakteristikama (težini, izgledu i mekoći) sličila pravim dojkama.
Prepoznale su potrebu i nisu strahovale od neuspjeha. Do 1840. godine samo dvadeset patenata bilo je priznato ženama, i to većinom za odjevne predmete i kućanska pomagala. Moguće da ih je bilo i više, no žene tog vremena nisu imale jednaka prava na takav oblik intelektualnog vlasništva, stoga su izume prijavljivale pod imenima supruga ili očeva. Revolucija se dogodila 1876. kada su sufražetkinje agresivnim pritiskom izborile prvi paviljon za žene na Svjetskoj izložbi u Philadelphiji.
