Žene danas čine polovinu ukupne radne snage, obrazovanije su od muškaraca i prema nekima predstavljaju najveću ekonomsku snagu na svijetu, no još uvijek su podzastupljene u velikom broju disciplina, osobito u inženjerstvu, matematici i računalstvu.
U sedamdesetima se STEM-om (science, technology, engineering, mathematics) bavilo 7% žena, u devedesetima 23%, a dva desetljeća kasnije tek 3% više, odnosno 26% žena. Žene su najviše zastupljene u medicini, psihologiji i prirodnim znanostima, no čak i u znanostima u kojima je veliki broj žena, one često nisu na liderskim pozicijama.
Iako institucije priželjkuju znanstvenice, mnogi kulturološki faktori im zaprječuju put: usmjeravanje djece od najranije dobi prema specifičnim zanimanjima, predrasude i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu i manevriranje između karijere i majčinstva.
Zbog društvene dinamike povijest često marginalizira i zaboravlja pionirke, ne samo STEM-a, već i politike i umjetnosti, poput Ade Lovelace „magičarke brojeva“, avijatičarke Lilian Bland koja je izradila vlastiti avion, Murasaki Shikibu za koju se smatra da je napisala prvi roman i koja se obrazovala prisluškujući bratova predavanja ili jazz pijanistice Mary Lou Williams.
Posljedice nedostatka žena u svijetu znanosti
Žene ne mogu dobiti istu kvalitetu zdravstvenih usluga kao i muškarci. Trpe više nuspojava lijekova, jer su doze standardizirane na temelju kliničkih testiranja u kojima najčešće sudjeluju muškarci prosječne tjelesne težine. Brojnim ženama sa srčanim oboljenjima krivo su dijagnosticirane bolesti ili su s previđenim infarktom često odaslane iz kući. Naime, desetljećima nije bilo poznato da žene imaju različite simptome kardiovaskularnih bolesti od muškaraca. Čak su se i u istraživanjima na životinjama, koristili isključivo mužjaci, kako fluktuacija hormona kod ženki ne bi utjecala na rezultate testova.
Spol, kao varijabla, nije uzet u obzir čak ni u testiranjima lijekova za dominantno ženske bolesti. Paralelna istraživanja pokazala su da čak i miris muškaraca utječe na rezultate testova. Naime, miševi koje se testiralo za analgetike, od stresa pri kontaktu s muškim istraživačima postali su neosjetljivi na bol. U svibnju su najavljene promjene dosadašnje metodologije, koje Teresa K. Woodruff, direktorica Istraživačkog instituta koji se bavi ženskim zdravljem, opisuje kao „promjenu paradigme“.
Povjesničarka znanosti Londa Schiebinger predvodi međunarodnu inicijativu Gendered Innovations, koja zastupa stav da uvrštavanje varijable roda u znanstvenu jednadžbu može dovesti do napretka u istraživanju matičnih stanica, kreiranju tehnologija za pomoć starijim osobama te u dijagnostici i liječenju osteoporoze kod muškaraca. Schiebinger ističe da bi takva promjena perspektive mogla privući i više žena u znanost, a time bi se proširio i fundus znanja.
Moć suradnje
Stereotipnu sliku genijalnog istraživača koji radi u osami zamijenio je model suradnje i timskog rada koji ujedinjuje znanstvenike različitih područja i čini projekte interdisciplinarnima. To ilustrira Human Genome Project koji se bavi mapiranjem i proučavanjem ljudskih gena, a ujedinio je matematičare/ke, kemičare/ke, genetičare/ke, biologe/inje, fizičare/ke i IT stručnjake/inje.
Scott Page, profesor sa Sveučilišta Michigan, istaknuo je da uključenje većeg broja žena, ali i pripadnika različitih „društvenih skupina“ , poput LGBT osoba, osoba afričkog ili latinoameričkog podrijetla, te osoba s invaliditetom, znači obogaćivanje, nove perspektive, veći kreativni potencijal, a time i veću vjerojatnost inovacija. U tom je smislu, korporativni svijet napredniji od znanstvenog. Svako drugo istraživanje pokazalo je da kompanije koje zapošljavaju veliki broj žena, nadmašuju svoje konkurente u profitabilnosti.
Kultura bratstva u Silikonskoj dolini
U tech industriji radna snaga je najhomogenija, čine ju muškarci i to bijelci i Azijati koji utječu na organizaciju društvenih mreža poput Twitera, Facebooka ili dejting stranica. „Unatoč njihovoj stručnosti, interpretacija programera je uvijek na neki način rodno obilježena“ istaknuo je Scott Page.
Prema posljednjim podacima američke državne agencije za statistiku, manje od 20% prvostupnica je primilo diplomu iz tog područja. Iako su žene najmanje zastupljene u IT tehnologijama, situacija na drugim područjima nije puno bolja. Primjerice, matematičarka Maryam Mirzakhani prva je žena koja je osvojila uvaženu nagradu Fields medal, od osnutka same nagrade 1936., dok je prema podacima iz 2012., 45% žena doktoriralo je na području matematike ili znanosti, a tek 22% u inženjerstvu.
Znanstveni problemi imaju realne posljedice i utječu na standard života muškaraca, žena i djece. Problemi koji će se razriješiti ili ciljna skupina za koju će se kreirati, odluke su koje donose sudionici/e projekta. Analitičari ističu da je potrebno više žena u istraživačkim timovima kako bi se povećao broj otkrića i inovacija jer žene posjeduju drugačiju perspektivu. Hoće li primjerice više analiza biti posvećeno proizvodima za zaustavljanje ćelavosti ili sigurnosnim pojasevima koji će bolje zaštiti trudnice i fetuse u slučaju prometne nesreće i sl. NationalGeographic…
