Objavljeno

Razmjena znanja – australske inicijative u službi prava žena

The Huffington Post nedavno je predstavio još jedno međunarodno izdanje, Huffington Post Australia. Australska inačica će se baviti temama aktualnim u državi, a blogerska platforma u sklopu portala će omogućiti kreativnim glasovima diljem zemlje da pišu i pokreću raspravu o njima bitnim temama. Već u samom početku predstavili su se kvalitetnim i važnim tekstovima, koji predstavljaju niz zanimljivih lokalnih inicijativa.

U nastavku saznajte našto više o njima.

Robogals, volonterska organizacija koju je 2008. godine u Melbourneu pokrenula Marita Cheng, bavi se edukacijom i približavanjem STEM industrije mladim djevojkama i to prvenstveno putem robotike. Organizacija danas pokriva 31 lokaciju u devet država. Volonteri/ke, uglavnom studenti/ce, posjećuju učionice te djeci i mladima putem praktičnih primjera pokazuju o kako širokom području s različitim mogućnostima se zapravo radi.

Nicole Brown, izvršna direktorica Robogals-a, manjak djevojaka u STEM industriji pripisuje percepciji industrije kao ‘tipično muške’ te manjku interesa i znanja o području uslijed demotiviranosti.

„Ideja se svodi na muškarca sa zaštitnom kacigom koji je odličan u matematici, no to uopće ne mora biti tako. Problem je što postoji široko praktično razumijevanje onoga što rade doktori/ce ili odvjetnici/e, no kad se govori o inženjerstvu, područje primjene je često vrlo široko te je stoga teško ljudima približiti sve mogućnosti koje postoje.”

Kao prednost spomenutih radionica Brown navodi upoznavanje s dva najvažnija aspekta inženjerstva, timskim radom i osjećajem uspjeha nakon rješavanja problema.

Novi HuffPost donosi i vijest o web stranici 1800RESPECT, koju je financirala australska vlada, a na kojoj se mogu naći savjeti i informacije korisne žrvtama nasilja, između ostalog i kako zamaskirati svoje online pretraživanje. Stranica nudi i quick exit opciju, gumb kojim se otvorena stranica zamjenjuje praznom google tražilicom.

Naime, iako se na internetu mogu naći brojne informacije korisne žrtvama partnerskog nasilja, autorima često (unatoč najboljim namjerama) nedostaje šire razumijevanje situacije u kojoj žrtva planira odlazak ili se informira. U takvim okolnostima tajnost plana je od ključne važnosti, povijest pretraživanja ili iznenadne kontrole materijala koji se pretražuje nisu neobične ni rijetke, u tom slučaju ostavljanje bilo kakvih tragova jednostavno nije opcija. U Australiji je svaka peta žena u jednom trenutku svog života bila žrtvom nekog oblika seksualnog ili fizičkog nasilja od strane svog partnera.

Tu je i smartphone aplikaciji Aurora, pokrenuta od strane vlade Novog Južnog Walesa, a služi kako bi žrtva u slučaju nužnosti putem aplikacije ostvarila komunikaciju s unaprijed odabranim kontaktima ili policijom bez da brojevi ostanu zabilježeni u povijesti poziva. Ime aplikacije ničim ne odaje  njezinu svrhu te je stoga potpuno sigurna za instaliranje i korištenje, statistika pokazuje da je za sad preuzeta čak 7000 puta te gotovo 500 puta korištena kako bi se kontaktirala policija.

Posljednji primjer, tiče se zdravlja žena. Rodne razlike na štetu žena su česta pojava, no ne zaokupljaju uvijek jednako pažnje, činjenica da žene čine dvije trećine populacije slijepih je stoga uglavnom slabo poznata. Okolnosti u kojima žene žive čine ih podložnijima uvjetima u kojima se sljepoća razvija. Činjenica je da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, već i ta naoko sretna okolnost čini vjerojatnijim da će upravo žene biti te koje će dosegnuti dob kad je rizik obolijevanja od očne mrene jako visok.

Razlozi zašto su žene češće slijepe od muškaraca uključuju i mogućnost liječenja. Iako je medicina uznapredovala dovoljno da ponudi rješenje za veći dio medicinskih problema, u mnogim zemljama je kontrola financijskih sredstava i određivanje prioriteta prilikom trošenja istih još uvijek uglavnom ovlast muškarca te je pitanje hoće li se potreba žene u tom kontekstu procijeniti bitnom.

Problem nastaje i sa ženama koje žive u zabačenijim područjima te im je pristup liječenju otežan uslijed nemogućnosti zanemarivanja odgovornosti koje imaju u kućanstvu,no  Fred Hollows Foundation su tome doskočili tako što nude uslugu savjetnica koje ostvaruju prisnu vezu sa ženom i razvijaju povjerenje kako bi ju naposlijetku ohrabrile da potraži liječničku pomoć.

I majčinstvo se može smatrati rizičnim faktorom za sljepoću, ovisno o području u kojem žena živi, trahom je vodeći uzrok zarazne sljepoće, a najčešće ga prenose upravo djeca. S obzirom da su majke uglavnom te koje ostaju uz djecu dok su mala čak 75% populacije s uznapredovalim trahomom čine žene.

Također, žene koje osobno nemaju problema s vidom snose određene posljedice sljepoće. Kada netko od bližnjih ima ozbiljne poteškoće, većinom su djevojke te koje nauštrb svog školovanja ostaju kući i brinu o bolesnoj osobi. Većina ih zauvijek napusti školovanje te si time uskraćuju mogućnost obrazovanja koje bi im dugoročno pomoglo da se zaposle i zarade novac.

Ulaganje u medicinske zahvate koji bi ženama pomogli s očnim problemima se pokazalo ekonomski isplativo, u Indiji se čak 58% žena nakon operacije očne mrene zaposli a prema računici Investing in Vision Report-a  na svaki dolar koji se potroši za tretman očnih problema dolaze u prosjeku četiri dolara ekonomske dobiti. TheHuffingtonPost


Povezano