Znanstvenici su otkrili da četiri vrste brazilskih insekata iz roda Neotrogla koji obitavaju u suhim brazilskim špiljama imaju rodno obrnute spolne organe, ženke imaju „ženske penise”, organ nazvan gynosome. Ženke tih insekata koriste ovaj specijalizirani spolni organ da penetriraju u mužjake no oplodnju ipak vrše mužjaci.
Znanstvenici koji su zaslužni za otkriće, brazilski znanstvenik Rodrigo Ferreira i švicarski entomolog Charles Leinhard te njihovi japanski kolege Kazunori Yoshizawa i Yoshitaka Kamimura objavili su u časopisu Current Biology svoje istraživanje o anatomiji gynosoma i posljedicama koje ima za ponašanje pri parenju.
Otkrili su da prilikom parenja erektirani ženski gynosome penetrira u mužjaka, poveća volumen te se aktiviraju šiljci koji sprječavaju da se mužjak oslobodi i prekine parenje. Znanstvenici su pokušali razdvojiti parove insekata u kopulaciji no njihovi pokušaji su doveli do odvajanja abdomena mužjaka. Ova prilagodba je važna jer je ovim vrstama za uspješnu oplodnju potrebna kopulacija koja traje dva do tri dana. Kroz gynosome ženka prima sjeme i „sjemene darove”, nutrijente koji pomažu ženkama da prežive u hranom siromašnom okolišu. Zanimljivo je da je gynosome u odnosu prema veličini tijela insekta relativno velik, čini jednu sedminu dužine tijela ženke.
Smatra se da se ova pojava može nazvati primjerom „obrnute seksualne selekcije”. Vrste Neotrogle su se razvile u nepovoljnom okolišu s malo dostupnih nutrijenata te su ženke u stalnoj potrazi za dovoljno hrane koja će im omogućiti razmnožavanje. Pri parenju dobivaju u isto vrijeme i seks i hranu te u ovoj situaciji ženke su te koje su u stalnoj potrazi za seksom a mužjak je taj koji ima veći ulog u procesu razmnožavanja te se pretpostavlja da je kod ovih vrsta mužjak taj koji je izbirljiviji.
„Veoma je vjerojatno da ženske pripadnice roda Notrogla mogu prisilno uhvatiti i kopulirati s oklijevajućim mužjakom. Kod životinja, prisilno parenje je inače ekskluzivno karakteristika mužjaka”, rekao je Yoshizawa.
Jedno od pitanja na koje znanstvenici još traže odgovor je i kako se mužjaci nose sa nasilnom kopulacijom. Kod drugih vrsta ženke imaju mogućnosti odbacivanja sperme nepoželjnih partnera ili potrage za poželjnim primjercima vrste dok mužjaci Neotrogla nemaju te mogućnosti jer ništa ne primaju od ženki tijekom parenja. Za sada su sve pretpostavke nepotvrđene i zahtijevaju daljnje istraživanje no znanstvenici se nadaju da će svojim istraživanjem pridonijeti boljem razumijevanju seksualne selekcije i spolnih uloga.
Na kraju još jedan kuriozitet iz životinjskog svijeta. Naime, deva Doris, koja sa svojom polusestrom živi na farmi na kojoj nema mužjaka, okotila je mladunče. Doris već više od godinu dana nije bila u blizini mužjaka, međutim čini se da misterij rješava činjenica da kod deva od trenutka začeća do poroda može proći između 12 i 15 mjeseci. Time/Animals...
