U svojoj kolumni Rebel Girls autorica koja se potpisuje samo imenom - Carmen, bavi se ženskim studijima i feminističkim pokretom, a svoje zadnje predavanje (sebe opisuje kao profesoricu) posvetila je pojmovima „privilegija” i „ugnjetavanje”.
Carmen u uvodu navodi da se u tekstu bavi definicijom privilegije i ugnjetavanja, „ispituje manje komponente nepravde koje im omogućuju da cvjetaju, te razlike među njima”. Također, daje primjere kako oni funkcioniraju, te što jest i što nije privilegija.
O privilegiji kakvu danas poznajemo prvi put se raspravljalo ranih 1900-tih. Sociolog, povjesničar i aktivist za ljudska prava W.E.B. Du Bois u svom je djelu The Souls of White Folks (1910) prvi potegnuo pitanje privilegije promatrajući moćniju, a ne marginaliziranu skupinu, a 1935. godine objasnio je „plaće bjeline” – prava bijelih ljudi koja nisu bila dostupna i ostalima. Privilegija bijelaca jedan je od problema kojima su se 1960-ih godina bavili i aktivisti za ljudska prava.
Pojam privilegija ušao je u širu upotrebu tek 1988. godine zbog eseja Peggy McIntosh u kojem dokumentira 46 načina na koje je doživjela svijet drugačije od ljudi drugih boja kože. Za feministe/ice njezin najvažniji esej bavi se privilegijama bijelih muškaraca kojima ona nema pristup. Njezin rad potaknuo je razumijevanje svijeta koje ženski studiji i danas prenose svojim studentima/cama jer „čak i kad mogućnosti rastu i nejednakost se smanjuje, sustavi privilegija i ugnjetavanja zadržavaju različite društvene skupine na različitim stepenicama izvan individualnih faktora poput motivacije, inteligencije, vještine i stručnosti”.
Peggy McIntosh
Što su privilegija i ugnjetavanje
Privilegija obuhvaća ekskluzivna prava i resurse dane na raspolaganje samo članovima određene društvene grupe. Neki akademici definiraju privilegiju kao nešto s čime se rodiš, dok je drugi definiraju i kao nešto što se može postići različitim putevima. U oba slučaja, pojedinci mogu biti privilegirani s jedne, a marginalizirani s druge strane. Netko može biti privilegiran jer pripada bjelačkoj skupini, a u isto vrijeme biti ugnjetavan jer je žena ili queer.
Iako riječ privilegija asocira uglavnom na luksuz, ona može ovisno o skupini označavati i osnovna prava kao što su pravo na obrazovanje, pošteni tretman u pravosudnom sustavu i drugo. Druga vrsta privilegije odnosi se na takozvane „bonuse” koji nisu potrebni članovima skupine kako bi preživjeli, već isti smatraju da ih zaslužuju i bune se ako im se oni pokušavaju oduzeti.
Zbog psihološkog utjecaja socijalizacije i općeprihvaćenih kulturnih normi koje jačaju privilegiju i ugnjetavanje, pripadnici privilegiranih skupina često ne shvaćaju da ono što doživljavaju (dobivaju) nije uvijek nešto što su nužno i zaslužili.
McIntosh u svojem eseju kaže da ju je njezina „bjelina štitila od mnogih vrsta neprijateljstava, nevolja i nasilja”, i zapravo se dotiče veće „matrice moći” u kojoj žive sva živa bića neovisno o relativnom socijalnom statusu. Nadalje, da bi se definirala privilegija, u svijetu dualiteta mora postojati i njezin komplementarni pojam – ugnjetavanje. Kao što privilegija označava davanje posebnih prava određenim društvenim skupinama, tako ih ugnjetavanje ne dopušta onima „drugima”.
I privilegija i ugnjetavanje oslanjaju se na iskrivljeni društveni poredak koji se stvara i potvrđuje pomoću moći, predrasuda, zadrtosti, diskriminacije i nejednakosti. Te komponente na različite načine i na različitim razinama stvaraju i oblikuju strukture koje omogućuju povlastice i ugnjetavanje.
W. E. B. Du Bois (1868.-1963.), američki sociolog, povjesničar i aktivist za ljudska prava
Moduli podržavanja sustava privilegija-ugnjetavanja
Moć. Mehanizam društvene dominacije koji dolazi u različitim oblicima (npr. kulturna, osobna, institucionalna). Pojedinci, društvene skupine i institucije koje imaju moć mogu oblikovati i oblikuju kulturni diskurs, dopuštaju određene ideje, a često i stvaraju platforme za oboje; oblikuju svoju stvarnost koja može utjecati i na stvarnost drugih. Dobar primjer je američki Kongres koji se sastoji većinom od bijelih muškaraca, a donosi odluke koje se tiču i svih ostalih skupina.
Predrasude. Definiraju se kao mišljenje koje nije potkrijepljeno dokazima. U kontekstu ovog teksta, odnose se na negativne predrasude ili procjene grupa ljudi koje su u stvarnosti neutemeljene ili nisu rezultat racionalnog promišljanja. Predrasude može imati svatko, a svoj korijen mogu imati u folkloru, društvenim mitovima, religijskim vrijednostima, osobnim doživljajima ili stereotipima i generalizacijama.
Netolerancija. Događa se kad ljudi dopuštaju da im njihove predrasude utječu na interakciju s drugim ljudima i njihovim drugačijim vjerovanjima i ponašanju.
Nejednakost. Jednostavno je suprotnost jednakosti. Kad su resursi, prava i pristup nečemu podijeljeni isključivo zbog predrasuda, zadrtosti i diskriminacije, nejednakost je na vrhuncu. Postoji velika razlika između nejednakosti i nepravde, a ključno je da nejednakost pojačava predrasude i utječe na cijele skupine ljudi, ali na koji način utječe na njih (nepravda) razlikuje se od osobe do osobe.
Diskriminacija. Čin poricanja prava pojedinih grupa ili skupina koje većina ima i kao takva može djelovati na pojedine članove grupe ili grupu kao cjelinu.
Važno je kod navedenih pojmova što svi djeluju međusobno, ali i zasebno, dok kombinacije pojmova čine ogromne razlike. Mnoge od pojmova može se promatrati i na mikro razini, dok su privilegija i ugnjetavanje veliki sustavi koji se najbolje mogu razaznati kad se promatraju u širem smislu, u pripadnosti grupi, a ne u pojedinačnim slučajevima. Naime, pojedinac može promijeniti svoje predrasude i razmišljanja, ali društveni sustavi i dalje će biti postavljeni tako da podržavaju dualitet privilegija-ugnjetavanje.
Bilo svjesno ili nesvjesno, ljudi s privilegijama dio su sustava koji tlači druge. Kad ne rade aktivno na osvještavanju svojih povlastica, produbljuju probleme i ne rade na tome da svoje privilegije prošire i na ostale skupine. Carmen pruža metaforu i kaže da su „privilegija i ugnjetavanje dva solarna sustava, a diskriminacija, nejednakost, moć i predrasude samo planeti”, te da je „važno uočiti razlike između tih elemenata i točno odrediti živimo li na planetu ili gledamo na solarni sustav iz svemira.”
Izvor: Autostraddle
