Martin Luther King, Jr. i Malcolm X nisu jedine ikone ljudskopravaške borbe na američkom Jugu, kao ni Rosa Parks jedina ženska članica. Brojne žene bile su aktivne u pokretu no njihova imena su se izgubila u restriktivnom filteru vremena. Upoznajte ih!
Dorothy Height
Nepokolebljiva feministkinja i aktivistkinja pokreta za građanska prava. Ta suvremenica Martina Martin Luther Kinga, uz čiji je bok stajala na pozornici za vrijeme kultnog govora „I have a dream“, predsjedala je Nacionalnim vijećem crnačkih žena punih 40 godina, a istaknula se i društvenim radom: pružala je pomoć obiteljima s niskim primanjima i organizirala radionice u alternativnim školama za Afroamerikance ( tzv. „freedom schools“), koje su nastale kao reakcija na diskriminatorne uvjete obrazovanje. Predsjednik Obama ju je 2010. s pravom nazvao „Kumom pokreta za građanska prava“.
Diane Nash
Jedna od pokretača/pokretačica Studentskog nenasilnog koordinacijskog odbora (SNCC) 1960. godine. Koordinirala je prosvjede koji su se odvijali u zonama zabranjenima za Afroamerikance: zalogajnicama, knjižnicama, javnim bazenima, parkovima ili kinima. Prosvjednici bi primjerice, u zalogajnicama zauzimali sjedeća mjesta koja su bila isključivo rezervirana za bijelce. Vodila je i logistiku tzv. „vožnji slobode“ („freedom rides“), trupe aktivista/kinja koji su koristili južnjački javni prijevoz kako bi protestirali i prkosili segregaciji u autobusima. Nash je bila i jedna od organizatora koji su doveli Martin Luther Kinga u Montgomery u Alabami gdje je dao podršku free riderima.
Portretirana je u prošlogodišnjem filmu Selma, a ta uloga pripala je glumici Tessi Thompson.
Amelia Boynton
Fotografija pretučene Afroamerikanke, koja leži bez svijesti na cesti, postala je kultna slika te Krvave nedjelje („Bloody Sunday“) 7. ožujka 1965. tijekom koje su izvršeni napadi na sudionike prosvjedne povorke koja je marširala od Selme do Montgomeryja. Aktivistkinja na fotografija bila je upravo Amelia.
Boynton je i prva Afroamerikanka koja se kandidirala za demokratsku kongresnicu u Alabami. Iako nije pobijedila, osvojila je 11% glasova.
Daisy Bates
Aktivistkinja iz Arkansasa koja je predvodila Little Rock Nine, prvih devet afroameričkih učenika koji su se upisali u Little Rock Central High School 1957. godine nakon brojnih peripetija. Naime, nakon odluke Vrhovnog suda o prekidu segregacije, navedena škola je i dalje diskriminirala afroameričke učenike te se našla pred sudom. Bates je bila i predsjednica podružnice NAACP-a u Arkansasu (National Association for Advancement of Colored People).
Fannie Lou Hamer
Antologijske govore pokreta za građanska prava nije održao samo MILK. Za vrijeme Demokratskog skupa 1964. Fannie je progovorila o agonizirajućim iskustvima u Mississippiju: pretučenim aktivistima i ubojstvima Afroamerikanaca koji su samo tražili poštivanje svojih prava. Fannie je bila posvećena kampanji za pravo glasa te je poticala ljude da se upišu u registar birača. Zbog aktivističkog rada jednom je prilikom završila i u zatvoru gdje su je besramno pretukli. No Fannie je nastavila s aktivizmom, sudjelovala je u osnivanju Mississippijeve demokratske stranke za slobodu (MFDP) koja je usmjerila pozornost cijele nacije na duboku diskriminaciju na Jugu.
Predsjednik Lyndon B. Johnson, bijesan i svjestan snage njezinih svjedočanstava, pokušao je makinacijama preusmjeriti dio medijske pažnje s Fannie. No njegov plan se izjalovio, a njezin vatreni govor prenijele su sve informativne emisije. Poslušajte govor ovdje.
Jo Ann Robinson
Nakon slavnog uhićenja Rose Parks jer nije htjela prepustiti sjedalo u autobusu, Ja Ann Robinson preuzela je organizaciju bojkota autobusa u Montgomeryju (Montgomery Bus Boycott), protestnu kampanju protiv rasne segregacije u javnom prijevozu. Tiskala je tisuće letaka na kojima je širila poruku o planiranom bojkotu Afroamerikanaca/ki u Alabami te za vrijeme bojkota osiguravala prijevoz Afroamerikancima/kama na posao i natrag.
Yuri Kochiyama
Još jedna aktivistkinja i još jedna kultna fotografija. Naime, Yuri na fotografiji iz 1965. drži glavu ranjenom i umirućem Malcolmu X-u u plesnoj dvorani u Harlemu. Japanska aktivistkinja upoznala je Malcolma 1963. nakon što se uključila u Pokret crnih pantera i pretvorila svoju kuću u sjedište aktivista. „Naša kuća nalikovala je na pokret 24 sata na dan “, opisala je tadašnju atmosferu njezina kći Audee Kochiyama-Holman.
Septima Clark
Učiteljica i aktivistkinja na polju obrazovanja koju je Martin Luther King Jr. nazvao „Majkom pokreta“. Septima, rodom iz Južne Karoline, počela je volontirati za NAACP 1919. Njezin glavni aktivistički doprinos bile su radionice o građanskim pravima koje je provodila u Tennesseeju, kao i inicijativa za osiguranje jednakih primanja afroameričkim učiteljima, koju je pokrenula u suradnji s Thurgoodom Marshallom. Prilikom dodjele Nobelove nagrade za mir, pratila je laureata, Martin Luther Kinga.
Izvor: Mashable
Prevela i prilagodila: Jasmina Jurčan
