Kustoska inicijativa I am Dora koja istražuje odnose žena na filmu, u sklopu britanskog Bird’s Eye View film festivala koji slavi redateljice, organizirala je prikazivanje jednog od najdražih filmova Stanleya Kubricka i Lene Dunham, Girlfriends, zaboravljeni indie klasik američkog velikog platna.
Tim povodom, skrećemo pažnju na njega i drugih sedam filmskih naslova o ženskom prijateljstvu, kojima režiju ili scenarij potpisuju žene.
Girlfriends (1978)
Ovaj film, 27-godišnje Claudie Weill, smatra se dijelom ciklusa filmova o ženskom prijateljstvu koji su bujali kasnih 70-ih i 80-ih godina, poput filmova Julia (1977), The Turning Point (1977) i Rich and Famous (1981) koji su pokušavali prikazati dinamiku ženskih odnosa varirajući u uvjerljivosti i progresivnosti. Za razliku od većine tih filmova, Girlfriends je napisala i producirala žena potpuno nezavisno od filmskih studija.
Pronicljiv i duhovit, film istražuje konfuziju i zavisnost prijateljstva single gradskih djevojaka mnogo prije nego što su Girls (2012.) i Frances Ha (2012.) ovu temu učinili fenomenom.
Wives (Hustruer,1975)
Radi se o odgovoru norveške redateljice Anje Breien na film Husbands (1970) Johna Cassavetesa. Radnja prati tri bivše školske prijateljice u 30-ima, Miu, Kaju i Heidrun, koje na pijanoj godišnjici mature iznenada odlučuju pobjeći od svojih obiteljskih obaveza. Lutajući Oslom, raspravljaju o seksu, obitelji i tome što znači biti žena.
Breienina iskrena i spontana režija, oslonjena na improvizaciju, smješta ju u avangardni Dogme 95, čak 20 godina prije pojavljivanja samog pokreta. Spartanskim stilom prikazujući žensko prijateljstvo Breien izbjegava idealiziranje i suvišni sentiment. Istražujući pritisak društva na žene srednje klase, ovdje grupa ženskih prijateljica ispunjava ulogu pragmatične mreže potpore uz minimalnu dramu.
Jedna pjeva, druga ne (L’une chante, l’autre pas, 1977)
Najotvorenije feministički film Agnes Varde prikazuje prijateljstvo između dvije vrlo različite žene. Pomme, srednjoškolska buntovnica, sprijateljuje se sa Suzanne, mladom suprugom i majkom radničke klase koju je samoubojstvo supruga ostavilo beznadnom i osiromašenom.
Kroz njihova različita putovanja, Pomminom boemskom karijerom putujuće pjevačice i Suzanninim razdobljem siromaštva, Varda oslikava utopijski optimizam i energiju feminističkog pokreta 70-ih u Francuskoj, te ženskog prijateljstva i sestrinstva koje preživljava unatoč slabim izgledima.
Sestre, ili ravnoteža sreće (Schwestern oder Die Balance des Glucks, 1979)
Prvi film u trilogiji Margarethe von Trotta koji istražuje sestrinsku vezu Marije i Ane. Delikatna ravnoteža njihova odnosa ugrožena je Marijinim novim ljubavnikom i prijateljicom s posla, a njihova veza prividno puna ljubavi razotkriva se kao zagušujuća privrženost.
Formalno vrlo pedantan, Trottin film hladno istražuje projekcije i dinamiku moći ženske međuovisnosti s reskom elegancijom koja podsjeća na Personu (1966) Ingmara Bergmana.
Set It Off (1996)
Film koji počinje u getu poput filma Waiting to Exhale (1995), ubrzo se pretvara u Thelmu & Louise(1991) kada četiri žene počnu smišljati plan kako pobjeći od muke i poniženja svakodnevnog spajanja kraja s krajem i započeti karijeru pljačkanja banaka.
Ko-autorica filma je Kate Lanier koja je napisala i scenarij za biografski film o Tini Turner What’s Love Got to Do with It? (1993). Scenarij izbjegava simplificiranje pitanja ženske emancipacije te koristi odnose između žena kako bi istražio njihovu okrutnu stvarnost kao siromašnih, single Afro-amerikanki.
Me without You (2001)
Film govori o Marini i Holly koje su nerazdvojne još od ljeta 1973. godine kada su se zaklele na vječno prijateljstvo. Kako djevojke odrastaju, njihovo sestrinsko zajedništvo postaje sve više toksično te se počinju pitati tko bi bile ili mogle biti, kada bi se oslobodile svojeg pakta.
Kroz ovaj osvježavajuće iskreni portret Sandra Goldbacher spretno ispituje nesklad između ideala neraskidivog ženskog prijateljstva i stvarnosti istog, pune sitničave ljubomore, natjecanja i lakomislene okrutnosti.
Tiny Furniture (2010)
Film je Lene Dunham, prati Auru, koja se po povratku kući nakon studija kreće naprijed-natrag između djetinjstva i odraslosti, starog i novog. U sjeni svoje uspješne majke (Dunhamine prave majke, umjetnice Laurie Simmons) i pretjerano ambiciozne sestre (također prave sestre, Grace Dunham) njezina konfuzija oko vlastitog identiteta i onoga što bi trebala postati odražava se u naizgled dijametralno suprotnim ličnostima njenih prijateljica Frankie (Merritt Wever) i Charlotte (Jemima Kirke).
Butter on the Latch (2014)
Nedavno filmsko otkriće berlinskog filmskog festivala autorice Josephine Decker. Sarah i Isolde prijateljice su čiji se odnos nezamislivo zakomplicira tijekom jednog vikenda na new age Balkan music festivalu. Decker nam pruža vrlo malo informacija o samim ženama, ne znamo njihova zanimanja, socijalni status, njihove aspiracije pa čak ni pravu prirodu njihova prijateljstva, no film je režiran kako bi razotkrio potresnu izrabljivačku prirodu ženske dinamike.
Koristeći improvizirane dijaloge, Decker bilježi trenutke intenzivne povezanosti između dvije žene, inducirajući dubinu njihovog odnosa. Eliptična struktura filma dezorijentira gledatelje savršeno komunicirajući konfuziju i grozu Sarinog neuspjeha da pronikne Isolde. BFI…
