Definirati feminizam nije jednostavno. Zahvaljujući uspjehu cjelokupnog ženskog pokreta, došlo je do razvoja složenosti termina, stoga on danas obuhvaća različita ideološka stajališta: radikalni feminizam, kulturni feminizam, treći val feminizma... Masovni mediji i anti-feminističke struje dodatno su potaknuli nerazumijevanje toga što znači biti feminist/ica, a istom je pridonio i razdor među feminističkim frakcijama.
Definirati feminizam nije jednostavno. Zahvaljujući uspjehu cjelokupnog ženskog pokreta, došlo je do razvoja složenosti termina, stoga on danas obuhvaća različita ideološka stajališta: radikalni feminizam, kulturni feminizam, treći val feminizma... Masovni mediji i anti-feminističke struje dodatno su potaknuli nerazumijevanje toga što znači biti feminist/ica, a istom je pridonio i razdor među feminističkim frakcijama.Do 1920. godine deklarirati se kao feminist/ica značilo je zagovarati pravo glasa za žene. Danas jedinstveni cilj ne postoji, što dovodi do različitih interpretacija feminizma. Iako pružaju prostor za predstavljanje feminističkih ideja široj publici, mediji nerijetko pridonose produkciji negativnih konotacija.
Marilyn Crafton Smith ističe da mediji imaju tendenciju djelovanja u tzv. polju dozvoljenih slika, koje u pravilu ograničavaju vanjski pogled na feminizam, i podupiru pogrešnu konstrukciju njegovih ideja i ciljeva još od sufražetskog pokreta.
Kako bi objasnila osnovne zablude koje su vidljive u medijima, Debra Baker Beck u članku The F Word: How the Media Frame Feminism poseže za teorijom povjesničara i filozofa Johna Fiskea. Fiske smatra da se 'stvarnost' definira kroz kodove opterećene značenjem tj. kroz „sustav znakova čija su pravila podijeljena među svim članovima društva“.
Dakle, ono što prolazi kao 'stvarnost' u bilo kojoj kulturi je proizvod kodova iste te kulture, stoga su pojmovi poput ženstvenosti određeni diskursom masovnih medija i utječu na razumijevanje feminizma od strane publike.
S mnogim vrstama feminizma dolazi i do različitih neslaganja. No, feministi/ice moraju raditi zajedno i prihvatiti smjer u kojem se feminizam kreće, a taj smjer je naprijed. No, ići naprijed moguće je samo dopustimo li svakome da zastupa samog sebe. bell hooks u svojoj slavnoj izjavi tvrdi: „Feminizam je za svakoga“, a na nama je da osiguramo da to zaista tako i bude. Mediji su sudjelovali u produbljivanju stereotipova o feminizmu, no, vrijeme je da se s njima suočimo implementiranjem promjena koje kao feministi/ice želimo vidjeti.
Jaclyn Cruishank Vogt, sa Sveučilišta Nebraska-Lincoln, kaže: „Za mene, osnova feminizma leži u svijesti o samome sebi i pogledu na samoga sebe. Utječu li moji izbori na rodnu nejednakost? Doprinose li moji izbori uskraćivanju prava drugih? Ako ne znam odgovor na ta pitanja, onda ih moram pronaći. Kada ih pronađem, moram odlučiti jesam li sama spremna promijeniti svoje ponašanje za dobrobit drugih“. DailyNebraskan...
