Objavljeno

Nazovi K za knjige: Kako čitati sa svog telefona u tri jednostavna koraka

Već više godina bukti rasprava o tome hoće li i kada elektronske knjige zamijeniti one “obične”, to jest papirnate.

Pobornici klasičnih knjiga pozivaju se najviše na trajnost – i dan-danas možemo pročitati papirnate knjige iz srednjeg vijeka, dok s elektronskim formatima već i stvari stare desetak godina mogu postati nedostupne – te na onaj nedokučivi senzualni efekt knjiga, koje mirišu na papir (novi ili stari), onako fino leže u ruci, a može ih čitati bilo tko i bilo gdje.

Nasuprot tome, tvrde protivnici e-knjiga, elektronske knjige dolaze u raznim formatima i često s ograničenjima (DRM), dok čitanje s ekrana zamara oči i – ono donedavno najvažnije – morate sa sobom vući “cijelo računalo” kako biste uopće došli do svoje knjižnice. Ovaj prigovor počeo se rješavati s prvim pojavama elektronskih čitača knjiga, no njihova popularnost ne raste baš pretjerano brzo, upravo zato što mnogi imaju ograničene prihvate formata, a, da budemo iskreni, koštaju puno, puno više od knjiga, te ih si rijetko tko može – i želi – priuštiti.

No, sa sve većim širenjem pametnih i polupametnih telefona, pojavio se novi medij za čitanje. Relativno veliki ekrani na telefonima, njihova sveprisutnost (možda ćete zaboraviti ponijeti svoj elektronski čitač, ali telefon vjerojatno nećete) i praktičnost omogućili su svima koji vole čitati da svoje knjižnice doslovno ponesu u džepu. No, sad se nužno javlja i drugo pitanje: kako, dovraga, čitati s telefona? Neke od vas možda se boje da će to biti komplicirano, da će zahtijevati puno petljanja, ili da će biti skupo. No, pratite li naše upute, sve će biti sasvim jednostavno, radit će, i bit će besplatno. Obećajemo.

1. korak: elektronska knjižnica

Prije nego što počnete bilo što raditi s elektronskim knjigama, skinite si besplatni program po imenu Calibre. Ozbiljno. Bez obzira što inače imate i koristite, naime, najvjerojatnije je da ćete svoju knjišku kolekciju koordinirati s računala. A ako i nećete, Calibre vam pruža mogućnost da svoju knjižnicu spremite, osim na računalu, i “u oblaku”, tako da vam uvijek bude dostupna.

No, osim dostupnosti, Calibre ima i druge brojne prednosti: u stanju je prepoznati i konvertirati većinu najpopularnijih e-knjiških formata, te vas tako rješava brige o tome jeste li nabavili “ispravnu” verziju knjige koja vas zanima. Također, omogućuje vam da u svakom trenutku imate pregled svoje elektronske knjižnice, sa sortiranjem po autorima, naslovima, žanru ili bilo kojoj drugoj oznaci. Pospremit će i naslovnice ako ih imate uključene, te prepoznati i pripadnost seriji i voditi računa o redosljedu. Da, ima i drugih programa koji vam nude slične funkcionalnosti, ali zbog sjajne kombinacije jednostavnosti, univerzalnosti (Calibre radi i na sva tri glavna računalna operativna sustava i na mnogim telefonima) i sposobnosti, postao je gotovo standard.

Kad skinete i instalirate Calibre, on će napraviti posebno mjesto za vaše knjige, folder pod nazivom Calibre Biblioteka. U njemu će spremati svaku knjigu koju uvezete u Calibre, i to tako da svakom autoru dodijeli poseban pod-folder. To vam možda i neće trebati, budući da do svojih knjiga uvijek možete doći putem samog programskog sučelja, no nije loše biti svjestan te činjenice: ako, recimo, skinete neku knjigu s interneta i uvezete je u Calibre, imajte na umu da sad imate dva primjerka knjige: onaj koji ste skinuli (tamo gdje ste ga skinuli) i drugi u folderu Calibre Biblioteka. Onaj prvi, dakle, možete izbrisati, ili – ako volite imati rezervne kopije – pospremiti negdje na sigurno.

Jedina donekle slabija strana Calibrea jest što će, ako imate jedan naslov u više formata, to percipirati kao različite knjige. Da biste to izbjegli, uvezite u Calibre samo jedan format, a ostale dodajte naknadno, služeći se izbornikom “Edit metadata” koji će vam otvoriti novi prozorčić i, u gornjem desnom kutu, ponuditi opciju da za isti naslov dodate još formata. Dobra je vijest, međutim, da će Calibre, ako sami konvertirate jedan format u drugi, automatski sve formate pospremiti na jedno mjesto, i samo vam dojaviti da imate više formata.

Inače, ako čitate na računalu, a ne na mobilnoj elektronici, Calibre će vam ujedno poslužiti i kao softver za čitanje, uz prednost što nećete morati razmišljati o tome u kojem vam je knjiga formatu, budući da ćete moći otvoriti gotovo sve. Ne, nećete imati lijepe virtualne police s naslovnicama, ali ako vam je to najvažnije, možda biste mogli razmisliti o tome da si takve police napravite u stvarnom životu…

2. korak: čitači

Sad kad imate kamo i kako spremati svoje knjige, vrijeme je da se odlučite kako ćete ih čitati. To će, u određenoj mjeri, ovisiti i od toga kakav telefon imate: pametniji telefoni omogućavaju izravno uvoženje knjiga, na primjer, dok oni manje pametni moraju knjige dobiti gotove. No, počet ćemo od jednostavnijih, pa ići prema kompliciranijima…

Rade na svima: Tequilacat i ReadManiac

Prvo i najjednostavnije rješenje, koje će funkcionirati na svakom telefonu koji može pokrenuti javascript, jest programčić koji se zove tequilacat reader. Predviđen je za Windowse, ali funkcionirat će i na Linux sustavima uz korištenje Winea. Procedura je sljedeća:

– skinite program koji se zove TCBR shell na svoje računalo i pokrenite ga. Kad se otvori, program će vas pitati kojim se telefonom služite, i ponuditi vam izbor točnog modela. Ako vaš telefon nije među nabrojanima (pokriveni su Motorola, Nokia, Samsung, SonyEricsson i Siemens), odaberite jednostavno MIDP1 ili MIDP2, sa ili bez ekrana osjetljivog na dodir. U slučaju da niste sigurni kamo spada vaš telefon, krenite od opcije “MIDP2” bez ekrana osjetljivog na dodir: po našem iskustvu, ova opcija radi na svemu osim stvarno jako starih modela.

– Nakon odabira telefona, morate uvesti knjige koje želite čitati na telefonu. Tequilacat će, naime, napraviti posebnu java aplikaciju za vaš telefon, unutar koje će spremiti koliko god knjiga želite, te vam omogućiti da birate veličinu i izgled fonta, pozadinsko osvijetljenje, i još neke pojedinosti. Možete, dakle, hrpu knjiga strpati u jednu aplikaciju, ili pak od svake knjige praviti zasebnu datoteku, kako vam je lakše. Imajte, ipak, na umu da ne valja pretjerivati u veličini datoteke: neki telefoni imaju ograničenja za veličinu .jar datoteka, a možda vam bude i nespretno kopati po 50 ili 100 knjiga u jednoj aplikaciji dok pronađete onu pravu.

– Bitna je pojedinost da vam knjige moraju biti u .txt formatu, no to nije problem ako ste prethodno postavili Calibre: on će vam, naime, svaku knjigu, bila ona epub, lit ili pdf, pretvoriti u tekst. Označite, dakle, knjige koje želite čitati, odaberite naziv knjige dolje lijevo (to je ime koje ćete vidjeti na izborniku svoga telefona), te naziv datoteke (ne mora biti isti kao naziv knjige).

– Na kraju, pritisnite tipku F9 i čekajte da vam program javi da je gotov. To je to: dobivene datoteke (s ekstenzijama .jar i .jad) prebacite na svoj telefon onako kako i inače prebacujete datoteke s računala, otvorite ih, i čitate.

Vrlo sličnu proceduru proći ćete i s programčićem po imenu ReadManiac. Također ruskog podrijetla (kao i tequilacat), ReadManiac ima dvije verzije: RM Full i RM Lite. Full-verzija omogućuje da izravno s telefona pretražujete elektronske knjižnice; nažalost, kako je izvorno rađen za rusko tržište, uputit će vas, osim projekta Guttenberg (a ako još ne znate što je to, informirajte se ovdje!), na još tri online knjižnice, no sve tri su ruske. Stoga će vam vjerojatno više koristiti RM Lite ili, ako želite uštedjeti na prostoru, RM Tiny (isto kao i Lite, samo još manje). Ovaj program dolazi s vlastitim čarobnjakom, tako da je postupak još jednostavniji: samo slijedite upute, i na kraju ćete opet dobiti .jar i .jad koji prebacite na svoj telefon i čitate.

Prednost ReadManiaca jest u tome što će baratiti i .html datotekama, te vam omogućuje i čitanje knjiga sa slikama.

Međutim, bar po našem iskustvu, tequilacat radi na većem broju modela, a i ima jednostavniju proceduru stvaranja knjiga, jer će Shell, kad jednom namjestite svoj model telefona, to pamtiti za ubuduće, pa će vam za stvaranje novih knjiga trebati doslovno samo tri klika, dok kod ReadManiaca svaki put morate proklikati kroz cijelog čarobnjaka.

Srednja rješenja: Wattpad i Ibis

Ako vam se gornji postupak čini prekompliciranim, postoje i dvije mogućnosti koje će vam na iole pametnijem telefonu učiniti čitanje dostupnim bez puno instalacija i čudesa, no ipak zahtijevaju da imate telefon koji se može povezati na mrežu. Ta su dva rješenja “YouTube za knjige” znan kao Wattpad, te relativno novi čitač/knjižnica, Ibis.

Wattpad je osnovan još (u internetskim mjerilima davne) 2006. godine, i zamišljen je kao mjesto gdje će ljudi međusobno dijeliti svoje pisane umotvorine, a također omogućuje i čitanje knjiga koje su u javnoj domeni (kao one na Guttenberg.org). Instalacija je silno jednostavna: u svome mobilnom internetskom pregledniku, odšećite se do m.wattpad.com, i dalje slijedite njihove upute. Ukoliko si pak želite prištedjeti internetski promet, možete aplikaciju skinuti i na svoj komp, pa je zatim žicom prebaciti na telefon. No, sama aplikacija neće vam posebno pomoći: tek je, naime, morate napuniti knjigama.

I tu je najveći nedostatak Wattpada: na njemu, naime, možete čitati samo knjige koje su objavljene kroz Wattpad. Osim, dakle, naslova u javnoj domeni, na raspolaganju će vam biti tisuće stranica uglavnom amaterskih radova, uz povremeno dostupne, de facto ilegalne popularne naslove koje su drugi korisnici postavili u wattpadovu mrežu. S druge strane, svaki naslov koji pronađete u Wattpadu možete i potpuno “skinuti” u telefon, te ga čitati i kad imate i kad nemate pristupa internetu. Ipak, jednostavnost korištenja i praktičnost sučelja ovdje su u velikoj mjeri obezvrijeđeni vrlo ograničenim izborom materijala za čitanje. Ako želite stvarati vlastitu knjižnicu, jedino vam je rješenje da svoje knjige “objavljujete” na Wattpadu uz oznaku “privatno” – no čak i to je vjerojatno kršenje zakona.

Sličnu, premda ne baš sasvim istu situaciju pronaći ćete i ako se odlučite koristiti Ibis čitač. Kao i kod Wattpada, morate prvo otvoriti besplatan račun, no zatim možete stvoriti i svoju vlastitu knjižnicu. Jedina je začkoljica u tome što, da biste joj pristupili preko Ibisa, morate napraviti vlastiti OPDS katalog. OPDS je, inače, format za digitalne kataloge digitalnih knjiga, i u sve je široj upotrebi. No, da biste ga stvorili, morate se prvo vratiti u Calibre (lijepo smo vam rekli da će vam trebati!) i skinuti si dodatak za njega, Calibre OPDS. Zatim si nabavite neko spremište za svoj oblak knjiga (npr. Dropbox ili Ubuntu One, koji vam besplatno nude 2 gigabajta prostora) te u opcijama Calibrea namjestite da vam knjige budu spremljene u folderu koji ste namijenili oblaku. Zatim slijedite upute Calibre OPDS-a, koji će vam sve riješiti kroz jednostavna pitanja na koja je lako odgovoriti. Na kraju, u lokalnom folderu koji ste namijenili za stvaranje kataloga, pronađite pod-folder _catalog, te u njemu dokument koji se zove “catalog.html”. Iz njega, kopirajte “public link” (opcija “copy public link” će vam se ponuditi u kontekstualnom izborniku). Zatim morate otići u Ibis (njemu pristupate samo iz preglednika, nema programa ni downloada), kliknite na “Get Books”, te zatim na “Add your own catalog”. Tu će vam se otvoriti stranica u koju ćete zalijepiti svoj link, i – to je to.


U Ibisu također možete dodavati i knjige jednu po jednu sa svoga računala, no to je opcija koja će biti zanimljiva samo onima koji tek počinju skupljati elektronska izdanja, dok će oni s nešto većim knjižnicama brže riješiti problem prebacujući katalog izravno iz Calibrea. Problem je samo u tome što je Ibis ograničen isključivo na .epub datoteke, te ćete, ako u svojoj knjižnici imate i druge formate, morati prvo konvertirati ono što želite čitati. Druga je nezgodna strana Ibisa što ćete, osim na telefonima s Androidom i iPhoneima, čitati moći samo dok ste povezani na internet. Na pozitivnoj pak strani, Ibis će sinkronizaciju između raznih načina čitanja – ako, na primjer, čitate i na telefonu i na računalu, pa čak i ako imate i poseban čitač – dovesti do savršenstva, pamteći gdje ste stali tako da jedan te isti naslov možete čitati na tri različita stroja a da se ipak uvijek otvori točno tamo gdje ste prošli put stali – i pri tome izgleda potpuno isto, ma gdje čitali.

Za ozbiljne igrače

Sve ovo o čemu smo dosad govorili ima jednu veliku, zajedničku prednost: radit će na svakom telefonu koji podržava javu i/ili internet. No, ako imate doista pametan telefon, knjigama možete baratati i na jednostavniji način, koristeći neki od brojnih čitačkih programa koji vam omogućuju da istovremeno stvarate i svoju telefonsku biblioteku. Nažalost, kao i kod računala, tu sad već ulazimo u područje na kojem preporuke ovise od operativnog sustava koji koristi vaš telefon. Pametni telefoni mogu biti bazirani na Androidu, na Appleovom sustavu, ili pak na Windows Mobileu[1], a prihvatljivost programa ovisi ne samo od vrste, već često i od inačice sustava koju koristite. Dakle, prvi korak u ovom dijelu vam je da odredite koji telefon imate, i što koristi kao operativni sustav.

Dobra je vijest, pak, da kad jednom znate što imate, daljnji postupci uglavnom nisu komplicirani, i većinom se svode na to da program prebacite na svoj telefon, te zatim otkrijete kako ćete mu i gdje pospremati knjige. Aplikacije koje ovako djeluju su brojne, a mnoge su i besplatne. No, obično je problem s takvim čitačima što su ograničeni samo na jednu platformu – uz jednu iznimku.

EReader

Napravljen još za Palm dlanovnike, eReader danas je dostupan za praktički sve platforme i operativne sustave, pa tako i za glavne varijante mobilnih telefona, od Androida i iPhonea do Windows Mobile i Symbiana. Ovaj čitač dolazi u dvije varijante, besplatnoj i tzv. “pro” verziji, koja se plaća, ali koja treba, zapravo, samo onima koji žele i objavljivati svoje radove u .pdb formatu. Velika je prednost eReadera u tome što će se, dakle, snaći na svemu i svačemu, a nudi i neke praktične funkcije kao što su označavanje i potraga za riječima u rječniku. I opet, tražit će od vas da mu servirate knjige u “njegovom” formatu, ali – kao što smo već više puta ponovili – ovo ograničenje problem je samo za one koji nemaju Calibre.

Ostali čitači uglavnom su ograničeni svaki na po jedan operativni sustav, a najpoznatiji su:

Za iPhone:

Stanza– Iako na Appleovom tržištu možete naći puno raznih aplikacija za čitanje, Stanza se više-manje uspostavila kao de facto standard. Jednostavna za upotrebu i s visokom razinom estetike, vlasnicima iPhonea obično je najdraža, a podržava i povezivanje s Calibreom preko oblaka – jedina je razlika što ćete, za uvoz knjižnice u Stanzu, link za katalog tražiti u datoteci s ekstenzijom .xtml umjesto .html.

Za Android telefone:

FBreaderJ – jedan od najstarijih čitača, FBreader je, kao i oni java-čitači koje smo spomenuli na početku, ruskog podrijetla. Prednost mu je što može raditi i na računalu, premda sinkronizacija između računala i mobitela neće raditi baš uvijek i sa svakim telefonom. Zahvaljujući svojoj dugoj povijesti, FB je fino razrađen, te se radi o jednom od najbržih čitača koje smo imali prilike isprobati, koji samo treba folder pod nazivom “Books” da bi sve funkcioniralo. S druge strane, ta mu se ista povijest do neke mjere “vidi” u relativnom siromaštvu sučelja, koje će možda razočarati u današnjem, tako šarenom svijetu.

Wordoholic – još jedan ruski čitač, Wordoholic se razlikuje od ostalih po tome što može služiti i za učenje jezika. Zbog toga ima jako dobru integraciju s rječnikom, te vam može pomoći ako, na primjer, niste baš do kraja sigurni u jezik na kojem čitate. Na negativnoj strani, baš zbog integracije s rječnikom, može biti podosta spor.

Aldiko – ono što je Stanza za iPhone, Aldiko polako postaje na Android telefonima: lijepog sučelja s policama za knjige i fine reprodukcije fontova, Aldiko će svakom ljubitelju čitanja prvi poslužiti kao protuargument kad ga napadne neki zagovarač Applea. Istina, na slabijim telefonima zna se malo sporije otvarati, no kad jednom proradi, bar po našim iskustvima, vozi k’o grom. Također, nudi silne mogućnosti podešavanja, a u najnovijoj verziji izostala je i komplikacija s importiranjem knjiga iz vlastite datoteke – čita cijelu vašu SD karticu. Aldiko nudi i poveznice na mjesta gdje možete pronaći besplatne – ali i platne! – knjige, a zajedno s programom dobit ćete bar jednu knjigu, npr. Bijeli očnjak Jacka Londona.

Laputa – možda i ljepši čitač od Aldika, Laputa je namijenjena onima kojima je forma najvažnija. Ne samo da ćete listati svoju knjigu, s Laputom ćete doslovno vidjeti kako se stranica okreće. Što je u prvi mah impresivno, ali će vam pojesti bateriju dosta brzo, te ćete možda poželjeti vratiti se na nešto jednostavnije. Kao i Aldiko, i uz Laputu ćete dobiti besplatnu knjigu, no ovog puta se radi o Bibliji.

Moon+ – A ako ste u potrazi za nekim srednjim rješenjem, možda će vam baš Mjesec odgovarati: premda nije tako jednostavan kao FB, ima drvene police Aldika i Lapute, a podržat će i lokalnu zbirku i zbirku u oblaku. Ako vam, na primjer, telefon nije dovoljno snažan da podrži čistu ljepotu prethodna dva čitača, Moon+ mogao bi biti baš za vas. Također, ima jednu osobinu koja ga čini kao stvorenim za one koji čitaju i ležećki: može, naime, “zalokirati” ekran tako da ne reagira na promjenu položaja, tj. ne okreće vam tekst samo zato što ste, recimo, legli na bok pa vam je telefon položen. Osim toga, uvijek vam pri dnu stranice daje obavijest o stanju baterije, vremenu, te mjestu u knjizi gdje se nalazite, što ga čini praktičnijim od nekih drugih čitača.

Cool Reader – Još jedan ruski čitač (nismo mi krivi što Rusi, eto, puno čitaju!), Cool Reader u svojoj verziji za Android izrazito je sličan Moon+ čitaču no, moramo priznati, nešto je manje stabilan. No, to je inače znatno stariji program namijenjen čitanju s računala, te će vam osobito dobro doći ako želite sinkronizirati čitanje s računala i s telefona, a na “velikim” kompjuterima još može i naglas čitati tekst, pretvarajući elektronske knjige u audio-knjige.

Za Windows telefone:

Microsoft Reader – Dugo vremena isporučivan zajedno s dlanovnicima koji su radili na Windows sustavu, Microsoft Reader nestao je s popisa standardnog softvera otprilike u vrijeme kad su sve pametniji telefoni počeli zamjenjivati džepna računala. No, program je dostupan i danas, i posve je besplatan, a možete pribaviti verziju za PC kao i za mobilni telefon. Glavni nedostaci ovog čitača su, kao prvo, potreba za aktivacijom, te ograničenost na samo dva formata: html i MS-ov .lit. S druge strane, ako imate Calibre – a imate ga, jer ste poslušali naš prvi korak – to nije problem, budući da ćete sve knjige moći prebaciti u format koji vam treba. Također, MS Reader omogućit će vam da nepoznate riječi i pojmove potražite u Microsoftovoj enciklopediji Encarta. No, pri skidanju programa, budite pažljivi: nova verzija radit će samo na telefonima osjetljivim na dodir, te, ako imate neki stariji model, morate uzeti i stariju verziju softvera.

Mobipocket – jedan od legendarnih igrača na tržištu e-knjiga, Mobipocket možete koristiti na računalu, ali i na Windows-baziranom mobilnom telefonu. Ako vam i računalo pokreću Windowsi, instalacija je vjerojatno najjednostavnija od svih: skinite Mobipocket za desktop, i zatim priključite svoj telefon na njega, a program će dalje sve odraditi sam. Koristite li pak Linux ili Windowse starije od XP-a, morat ćete se ručno petljati, ali i opet, stvar će proraditi relativno jednostavno. Na kraju ćete dobiti prilično solidan softver, koji omogućuje označavanje, povezivanje s rječnikom, pa čak i međusobno hiperlinkanje između knjiga u vašoj knjižnici. Glavni su mu nedostataci određena sporost u radu, osobito na slabijim telefonima, te ograničenost formata. Mobipocket čita samo .mobi odnosno .prc datoteke – ali… hajde sad, da vidimo koliko ste pažljivo čitali tekst: koji program trebate da biste bezbolno prebacivali elektronske knjige iz formata u format?

Komercijalni čitači: Kindle, Nook i Kobo

Ovim trima programima zajedničko je to što su sva tri, na mobilnim telefonima i računačima, zapravo samo portovi, verzije prilagođene drugim potrebama, dok su u izvornom obliku zamišljeni kao pogonski softver za posvećene čitače – Kindle kojeg nudi Amazon.com, Nook za knjižaru Barnes&Noble, te Kobo za istoimeni čitački hardver. Najveći je problem s ovim čitačima, međutim, što su prvenstveno orijentirani prema kupovini elektroničkih knjiga, te svi nastoje čitatelja gurnuti prema odgovarajućim digitalnim knjižarama. Što ne bi bilo toliko frustrirajuće kad se, zbog ograničenja autorskih prava, ne bismo, kao kupci iz Hrvatske, tako često našli pred zidom, odnosno natpisom “This item ships to US only” ili sličnim, koji nas obavješćuje da nam željeni elektronski naslov nije dostupan koliko god mi bili voljni platiti za njega. Amazon u ovome ide još korak dalje, pa tako za elektronske naslove koji su Amerikancima besplatni (a u njihovom digitalnom dućanu ima ih puno i često, jer su mnogi nakladnici vremenski ograničeno dijeljenje elektronskih izdanja prepoznali kao izvrstan reklamni alat) nama iz drugih zemalja želi naplatiti po dva dolara, zbog troškova transporta. Zbog svih ovih razloga, odlučili smo na ovakav tretman potencijalnih kupaca odgovoriti – bojkotom.

3. korak: nabavka knjiga

Eto, dakle. Nabavili ste si potrebnu opremu, i sad gorite od želje da je za nešto i upotrijebite, ali pitate se kako doći do elektronskih knjiga. Odgovor je, za živo čudo, relativno jednostavan: najbogatiji izvor e-izdanja je, naravno, internet. Budući da smo obećali kako će sve što opisujemo u ovom tekstu biti besplatno, ograničit ćemo se samo na isto tako besplatne izvore knjiga.

Kao prva adresa, za sve klasike, tu je Projekt Gutenberg, mjesto koje dobrovoljnim radom i prilozima postupno digitalizira sve što je ljudski rod napisao a našlo se u javnoj domeni. Ako još niste bili tamo, obavezno navratite i nabavite si sve one klasike koje ste oduvijek namjeravali pročitati, a nikad niste imali vremena za to, te ih prebacite u svoj odabrani čitač knjiga. Posebno napominjemo da je, zbog drugačijih zakonskih odredbi o trajanju copyrighta, zgodno osim glavnog sajta posjetiti još i Projekt Gutenberg Australia, koji će također ponuditi i veći izbor australskih pisaca (ali i mnoge druge koje nećete naći na američkom sajtu), kao projekt Gutenberg – EU, koji radi na digitalizaciji europskog knjiškog nasljeđa. Za one koji govore njemački, tu je i Zeno, gdje se može naći vrlo zanimljiv i širok izbor djela u javnoj domeni s njemačkog govornog područja, a za našu je regiju zanimljiv i projekt Rastko, na kojem se okupljaju tekstovi na srpskom.

Ako vam klasici nisu najzanimljiviji, preporučamo posjet jednom od mnoštva sajtova koji, uz klasike, nude i nove besplatne naslove, bilo kao reklamu, bilo kao način da se publici predstavi nove pisce. Tako će ljubitelji spekulativne fikcije obavezno posjetiti besplatnu kolekciju nakladničke kuće Baen, u kojoj mogu naći brojne klasike žanra, dok će oni koji traže nešto suvremenije naslove pogledati izbor koji nudi Suvudu, nakladnika Del Ray, ili pak prošetati po jednom od najmlađih nakladnika na ovom području, Night Shade Books, koji nude suvremene autore – a često i besplatne elektronske knjige.

Mnogi individualni autori koji se bave spekulativnom fikcijom također nude (bar neka) svoja djela besplatno u elektronskom obliku, a mi posebno ističemo čovjeka čije ime bi trebali znati svi koje zanima suvremeno društvo, Coryja Doctorowa. Dugogodišnji predstavnik organizacije za zaštitu elektronskih sloboda Electronic Frontier Foundation te jedan od najslavnijih predstavnika copylefta, Doctorow na svome sajtu Craphound, nudi ama baš sve svoje radove u elektronskom obliku, i to uz licencu koja dopušta i modifikacije, pa čak i objavljivanje u komercijalne svrhe, osim u najrazvijenijim zemljama.

Oni koji vole ljubiće moraju pak navratiti do Millsa i Boona na everyonesreading.com, gdje je stalno na ponudi po dvanaest novih naslova, koji se mijenjaju neujednačenim ritmom, te pogledati – osobito ako vas zanimaju začinjeniji ljubići – u digitalnu knjižaru AllRomance, gdje je stalno na ponudi poveći broj besplatnih knjiga.

Za širu publiku, tu su i Feedbooks, koji kombinira klasike sa suvremenim naslovima, kao i ManyBooks. Jedna od najvećih digitalnih knjižara, Diesel-ebooks, također ima poseban dio s besplatnim naslovima, a isto vrijedi i za većinu drugih digitalnih knjižara.

I sad se, naravno, pitate, a što ako želite čitati na hrvatskom? Odgovor je, zapravo, da ćete se u tom slučaju naći u dosta neugodnom položaju. Naime, iako postoje bar dva mjesta na mreži koja nude besplatne digitalne knjige na hrvatskom – elektronickeknjige.com i digitalne-knjige.com – ni jedno od njih neće vam ponuditi mogućnost skidanja u nekom obliku koji biste mogli prebaciti na telefon. Na elektroničkim knjigama, ionako, možete samo čitati online, tj. u internetskom pregledniku, dok digitalne knjige svoje proizvode nude kao izvršne datoteke za Windowse, koje na telefonu naprosto neće raditi. Preostaje vam samo da posjetite Što čitaš, anarhističku nakladničku kuću koja besplatno nudi svoja izdanja u elektronskom obliku, te se bar možete udubiti u starije i novije klasike anarhizma i feminizma.


Nekako, anarhizam na mobilnom telefonu i zvuči dosta dobro.


[1] Da, znamo da postoji i Symbian, ali, iskreno, ne znamo nikoga tko ga još uvijek koristi. Jedini čitački program za Symbian za koji smo čuli je Qreader, ali, opet, ništa ne znamo o njemu te, ako netko zna, pozivamo da nas dopunite.


Povezano