Od 357 Nobelovih nagrada dodijeljenih u kategorijama znanosti (fizika, kemija, fiziologija ili medicina i ekonomija) samo je 16 pripalo ženama.
Do 1970-ih mala grupa žena u znanosti osvajala je mali broj Nobelovih nagrada, ali unatoč tome što je broj znanstvenica u posljednjih 40 godina uvelike porastao, porast broja Nobelovki nije zamjetan, a čak i u razvijenim zemljama muškarci drže lavlji dio poslova u polju znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.
Mary Ann Liebert, osnivačica grupe Rosalind Franklin Society, koja teži osigurati nominacije žena za Nobelovu nagradu, smatra da su mnoge žene koje zaslužuju biti nagrađene zaobiđene zato što ih nitko ne želi nominirati. Muškarci ih uglavnom ne nominiraju, a one ne žele nominirati same sebe. Liebert stoga smatra da žene moraju biti asertivnije, ali i da ih muškarci moraju početi isticati.
Znanstvenice Hannah Dugdale i Julia Schroeder, problematičnom smatraju i činjenicu da na znanstvenim konferencijama žene puno rjeđe sudjeluju kao govornice, što vodi smanjenoj vidljivosti kvalitetnih znanstvenica i njihovih projekata.
U nastavku donosima imena laureatkinja i otkrića za koja su nagrađene.
1. Marie Curie (1867-1934)
Prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu! Godine 1903. Antione Henri Becquerel, Pierre Curie i Marie Curie, osvojili su Nobelovu nagradu za fiziku za istraživanje fenomena radioaktivnosti. Godine 1911. Curie postaje prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu za kemiju, prva žena koja je osvojila nedijeljenu Nobelovu nagradu i prva žena koja je ovom nagradom nagrađena dva puta, a nagrađena je za otkriće kemijskih elemenata radija i polonija, te za proučavanje radija.
2. Irene Joliot-Curie (1897-1956)
Irene i suprug Frederic Joliot, 1935. godine osvojili su Nobelovu nagradu za kemiju kao priznanje za sintezu novih radioaktivnih elemenata.
3. Gerty Cori (1896-1957)
Gerty i njezin suprug Carl Ferdinand Cori 1947. godine nagrađeni su polovicom Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu zbog otkrića resintetizacije glikogena u tijelu. Drugom polovicom nagrađen je Bernardo A. Houssay za otkriće načina na koji hormoni hipofize utječu na metabolizam šećera.
4. Maria Goeppert-Mayer (1906-1972)
Goeppert Mayer i J. Hans D. Jensen, za otkrića vezana uz ljuskastu strukturu nuklearnih jezgri, 1963. godine dobili su polovicu Nobelove nagrade za fiziku. Drugu polovicu osvojio je Eugene Paul Wigner, za doprinose teoriji atomske jezgre i elementarnih čestica, osobito kroz otkriće i primjenu osnovnih principa simetrije.
5. Dorothy Hodgkin (1910-1994)
Nobelovu nagradu za kemiju, za određivanje strukture biokemijske tvari pomoću rendgenskih zraka, osvojila je 1964. godine.
6. Rosalyn Yalow (1921-2011)
Sudobitnica je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1977. godine za razvoj tehnike radioimunotesta (RIA). Drugu polovicu nagrade osvojili su Roger Guillemin i Andrew V. Schally, za otkriće peptidnih hormona hipofize koji utječu na rad štitnjače i spolnih žlijezda.
7. Barbara McClintock (1902- )
Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu nagrađena je 1983. godine, za otkriće pokretnih genskih elemenata (transpozona). Jedina je žena koja je osvojila nedijeljenu Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
8. Rita Levi-Montalcini (1909-2012)
Levi-Montalcini i Stanley Cohen, 1986. godine osvojili su Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće faktora rasta.
9. Gertrude Elion (1918-1999)
Elion, Sir James Black i George Hitchings, 1988. godine postali su dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu, za otkrića važnih principa farmakološkog liječenja.
10. Christiane Nüsslein-Volhard (1942- )
Nüsslein-Volhard, Edward Lewis i Eric Wieschaus, 1995. godine nagrađeni su Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu za otkrića u vezi genetičke kontrole ranog embrionalnog razvoja.
11. Linda Buck (1947- )
Buck i Richard Axel, 2004. godine su osvojili Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, za otkriće receptora njušnog živca i organizacije olfaktivnog sustava.
12. Françoise Barre-Sinoussi (1947 – )
Barre-Sinoussi i Luc Montagnier za otkriće HIV-a 2008. godine, osvojili su polovicu Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu. Drugu polovicu, za otkriće HPV-a, osvojio je Harald zur Hausen.
13./14. Elizabeth Blackburn (1948- ) i Carol Greider (1961- )
Blackburn, Greider i Jack Szostak, otkrili su da su kromosomi zaštićeni telomerima, i za to su 2009. godine nagrađeni Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu.
15. Elinor Ostrom (1933-2012)
Ostrom i Oliver Williamson, 2009. godine osvojili su Nobelovu nagradu za ekonomiju za individualne analize ekonomskog upravljanja. Ostrom osobito za upravljanje zajedničkim dobrima, a Williamson za rješavanje korporativnih konflikata.
16. Ada Yonath (1939- )
Yonath, Venkatraman Ramakrishnan i Thomas Steitz, za studiju strukture i funkcije ribosoma, 2009. godine su nagrađeni Nobelovom nagradom za kemiju.
Izvor: HuffPost