Po Wikipediji feminizam je „naziv za skupinu ideologija i političkih pokreta kojima je cilj (bio) poboljšanje položaja žene u društvu, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.” Definicija je vrlo jasna i jednostavna, međutim u životu su stvari puno kompleksnije. Puno se manje uči i čita o feminizmu, a više gradi mišljenje na onome što govore i misle ljudi koji nas okružuju i popularnoj kulturi, te, najopasnije - na stereotipima.
Članak na stranici Everyday Feminism objašnjava kako objasniti feminizam ljudima, i ženama i muškarcima, na neagresivan način, te pokušava razbiti uobičajene predrasude, a povod za to bio je online pokret #WomenAgainstFeminism.
Polarizacija je sveprisutna, pa tako postojanje anti-feminističkog pokreta nije ništa čudno – međutim, čini se da stavovi anti-feminista/kinja nisu zasnovani na znanju što feminizam zapravo jest, tvrdi autorica članka Danica Johnson.
Kako bi pokušala objasniti feminizam, poslužila se s nekoliko učestalih miskoncepcija.
1. Zbunjenost
Mnogi/e antifeministi/ce tvrde da su u potrazi za vrijednostima koje su očito u skladu s feminističkim idealima, na primjer jednakost.
Primjer: „Ne trebam feminizam jer vjerujem u ono što zagovara, kao ravnopravnost i poštovanje svih ljudi.”
Autorica članka kaže da bi njena prva reakcija bila okretanje očiju i čuđenje, te tvrdi da bi to svakako dovelo do obrambenog stava. Bolja reakcija svakako bi bilo razumno prihvaćanje da se zapravo radi o istoj težnji i osnovnim vrijednostima koje se razlikuju samo u nazivu.
2. Kriva interpretacija bazirana na temelju zamišljenih ideja o feminizmu
Neke anti-feministice jednostavno ne zastanu na trenutak i razmisle o krivim idejama koje ponavljaju.
Primjer: „Ne trebam feminizam jer vjerujem u jednakost, a ne predodređenost i nadmoć.” i/ili „Volim svoga muža”.
U ovom slučaju bilo bi dobro napomenuti da feministički pokret ne djeluje, i nikad nije djelovao, kao mehanizam koji bi oduzeo muškarcima svu moć. To je netočno. Feministkinje se bore za ravnopravnu podjelu moći. Također, „uživanje u društvu muškaraca, imanje muških prijatelja ili ljubav prema muškarcima ne čini te ništa lošijom feministkinjom”, navodi Johnson.
3. Šaljivci
Neki izabiru cijeli koncept feminizma okrenuti na šalu.
Primjer: „Ne želim da me muškarci tretiraju kao sebi jednaku. Jeste li vidjeli kako se ponašaju jedni prema drugima?”
U ovakvim situacijama Johnson predlaže da imate spremno nekoliko činjenica kako biste bar pokrenuli daljnju raspravu i ne dopustili da se pređe preko teme.
4. Borbeni/agresivni način govora
Mnogi zastupaju vrlo čudne i pogrešne verzije feminizma.
Primjer: „Ne treba mi feminizam jer... feministice misle da seksualne radnice poput mene zaslužuju biti silovane i ubijene zbog suradnje s „patrijarhatom”. [Feminizam] se bori za zakone koji stavljaju seksualne radnice u opasnost i kažnjavaju nas.”
Johnson smatra da su ovakvi stavovi naročito opasni i kaže da je nekad bolje jednostavno se udaljiti jer neki ljudi nikad neće promijeniti stav i educirati se, neće tu mogućnost niti razmotriti.
Autorica zaključuje članak riječima da svatko ima pravo vjerovati u ono što želi. Postoje žene koje su educirane, no i dalje se ne slažu s temeljnim postavkama feminističkog pokreta. I to je u redu, taj stav treba poštivati. Ono što feministi/ce zapravo trebaju iskorijeniti temeljno je neznanje o tome što feminizam zapravo znači jer „prava promjena neće doći ako ne angažiramo protivnike svojih ideala u smislenu, usmjerenu i realnu raspravu.” Everyday Feminism...
