Dva desetljeća nakon što su prve svećenice primljene u redove Engleske crkve, legislativa koja im je onemogućavala da dođu na položaj biskupa formalno je ukinuta. Sudionice kampanje za njezino ukidanje nazivaju to razbijanjem 'vitražnog stropa' te ističu kako se nadaju da će glas žena pri donošenju odluka dovesti do kulturalne transformacije u organizaciji u kojoj je čak trećina klera ženskog roda.
No, za žene postoji još mnogo staklenih stropova, a neki od njih sve jače zveckaju te je krajnje vrijeme i za njihovo razbijanje. The Guardian skreće pažnju na neke od njih.
Predsjednica SAD-a
Nakon 43 glavara države, uključujući i prvog Afroamerikanca na toj poziciji, došlo je vrijeme da se u Ovalni ured useli žena. Uostalom, još davne 1872. godine, kada žene nisu ni imale pravo glasa, Victoria Claflin Woodhull postala je prva kandidatkinja za mjesto predsjednika/ce.
U moderno doba, prva predsjednica vlade postala je Sirimavo Bandaranaike u Šri Lanci, 1960. godine, a sudeći prema izvještajima UN-a, danas imamo devet predsjednica država i 15 predsjednica vlade u svijetu. No, nijedna žena nije uspjela slomiti ono što je Hillary Clinton nazvala „najvišim i najtvrđim staklenim stropom”. Ovo je možda savršeno vrijeme da se to promijeni, jer se po prvi puta u povijesti SAD-a broj žena u Kongresu popeo se na 100 (od 535 predstavnika), a pomak se dogodio i među Republikancima, koji su prvi put izabrali Afroamerikanku u Kongres. Predsjednica SAD-a zasigurno bi bila veliki poticaj za žene u politici, ali i za djevojke koje razmišljaju o političkoj karijeri.
Guvernerka Engleske banke
Ova institucija pripada muškarcima od svog osnutka 1694. godine. Sadašnji guverner, Mark Carney, prvi je stranac na najvišoj poziciji. On je ove godine imenovao Nemat Shafik kao zamjenicu guvernera, a prije nje samo je jedna žena bila na ovoj poziciji.
Općenito, u poslovnom svijetu Engleske broj žena u upravnim odborima se povećava, što dovodi do većeg broja žena na niže rangiranim direktorskim pozicijama, no samo su četiri žene izvršne direktorice u tvrtkama koje imaju FTSE 100 indeks (najviše rangirane kompanije na londonskoj burzi) unatoč tome što su neka istraživanja pokazala da kompanije s većim brojem žena u upravnim odborima bolje posluju od konkurencije.
Niti u ostatku svijeta stvari nisu puno bolje: u 2012. godini nije bilo niti jedne globalne banke koju je vodila žena, a kada je Svjetska banka dobila priliku da prvi put na čelo postavi ženu, na tu je poziciju postavljen muškarac za kojeg su mnogi smatrali da je manje kvalificiran.
Dekanica Sveučilišta Oxford
Mnoga vodeća svjetska sveučilišta imala su na svom čelu žene, no najstarije sveučilište u anglosaksonskom svijetu, Oxford, odupire se tome već stotinama godina, što mnogo govori o rodnom jazu u akademskom svijetu.
Studentice su brojčano jače od studenata (prema Daily Mailu u Engleskoj je prošle godine čak 95.000 više žena upisalo studij), no već na razini profesora taj odnos se mijenja: samo je 21% profesorica na sveučilištima u Engleskoj te samo 17% dekanica). Julia King, dekanica na Sveučilištu Aston izjavila je da oni koji odlučuju o imenovanju na najviše pozicije imaju jasnu predodžbu o tome koga tamo žele vidjeti, a to je muškarac. Žena na čelu Oxfordskog sveučilišta ne bi konkretno izjednačila stvari, no zasigurno bi to bio veliki pomak unaprijed.
Glavna tajnica UN-a
Ujedinjeni narodi tradicionalno vode računa o tome da se njihovo vodstvo odgovorno rotira različitim dijelovima svijeta, osiguravajući na taj način da se od Azije do Europe nitko ne osjeća izostavljenim. No, bez obzira na nacionalnost Glavnog tajnika, jedna stvar se ne mijenja: najviša pozicija uvijek je rezervirana za muškarca, što je prilično nevjerojatno za organizaciju koja se fokusirala na poboljšanje rodne ravnopravnosti i kojoj je jedan od osnivačkih postulata omogućavanje jednakih ljudskih prava svima „bez obzira na rasu, spol, jezik ili religiju”.
U posljednje vrijeme stvari polako kreću nabolje. Trenutno postoji 31 stalna predstavnica UN-a, što je rekordna brojka, a šest žena ima svoje mjesto u Tajništvu UN-a, najvažnijem tijelu u pogledu donošenja odluka. No, uz snažne kampanje za rodnu ravnopravnost, koje promoviraju zvijezde poput Emme Watson, nije li vrijeme da UN prihvati svoj vlastiti savjet i omogući ženama da preuzmu vodstvo?
Glazbena direktorica u Kraljevskoj operi
Od 1946. godine Kraljevska opera imala je šest glazbenih direktora, no niti jednu ženu na toj poziciji, iako su 1997.-1998. godine dvije žene kratko bile na mjestu izvršne direktorice.
Kada je prošle godine Amerikanka Marin Alsop postala prva dirigentica na Last Night of the Proms koncertu, i to prvi put u 119 sezona, pokrenuta je lavina primitivnih komentara, poput onog ruskog dirigenta Vasilya Pentrenkoa, koji tvrdi da glazbenike u orkestru žensko vodstvo može omesti jer „slatka cura na podiju znači da glazbenici misle na sasvim druge stvari”.
U posljednjih 20 godina, samo su dvije britanske dirigentice bile na vodećim pozicijama u UK-u: Sian Edwards u Nacionalnoj operi i Jane Glover u Glyndebourne Touring Opera i London Mozart Players. No, niti jedan britanski orkestar nije imao glazbenu direktoricu, a jedna na čelu Kraljevske opere zasigurno bi doprinijela malo boljoj slici stvari.