Tek svaki treći građanin/ka Hrvatske zna da je rodna diskriminacija zakonski kažnjiva, samo 18% smatra da su muškarci i žene ravnopravne u hrvatskom društvu, najčešće neravnopravnost doživljavamo u obitelji, dok na području obrazovanja i rada se to dešava upola rjeđe (10 % slučajeva).
Tek svaki treći građanin/ka Hrvatske zna da je rodna diskriminacija Sve to i još puno više pokazalo je prvo istraživanje rodne diskriminacije u Hrvatskoj koje je po narudžbi Vladinog ureda za ravnopravnost spolova napravio multidisciplinarni tim pod vodstvom profesorica zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. sc. Branke Galić i dr. sc. Željke Kamenov. Ovo je prvi puta da je u Hrvatskoj na nacionalnom uzorku provedeno znanstveno istraživanje koje se bavi rodnom diskriminacijom i kao takvo bi trebalo poslužiti kao osnova za definiranje budućih rodnih politika.
Rezultati istraživanja su objavljeni u knjizi Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj (PDF, 298str, 2MB), koja je predstavljena javnosti ovog utorka, a samo dan kasnije promociju je doživjela i knjiga dr. sc Mirjane Adamović Žene i društvena moć, koja je nastala na osnovu empirijskog istraživanja obilježja upravljačkih položaja žena u kulturnom sektoru.
Obje su knjige predstavljene povodom Dana žena, no imajući na umu da je odnedavno u okviru Hrvatskog sociološkog društva s radom ponovno počela legendarna sekcija Žena i društvo, koja je ugašena devedesetih, no još uvijek se pamti po svom značaju za razvoj feminizma u Hrvatskoj, za očekivati je da će se u akademskim krugovima, pogotovo među sociolozima, o ženama i rodu početi govoriti i ostalih dana u godini. [V.S.]
