Što je više brada manje su privlačne, što obrijanim muškarcima trenutno daje prednost, kažu znanstvenici iz Sydneya, Australije u studiji objavljenoj u Royal Society Journal Biology Letters. Kada je učestalost brada na vrhuncu, trend se zaokreće u drugom smjeru, prema manje čupavom izgledu, čemu upravo svjedočimo.
U eksperimentu je od žena i muškaraca zatraženo da ocijene različita lica u “četiri standardna stupnja bradatosti”. Bradata, kao i obrijana lica pokazala su se privlačnijima kad su bila rijetka. Ovaj obrazac odražava evolucijski fenomen, odnosno „negativnu seksualnu selekciju zavisnu o učestalosti”, ili jednostavnije “davanje prednosti rijetkim osobinama.”
Žarke boje muških Guppy ribica variraju vođene ovim zakonom kojim upravljaju promjenjive preference ženki. Znanstvenici sveučilišta New South Wales odlučili su testirati ovu hipotezu na muškim bradama, regrutirajući volontere na svojoj Facebook stranici The Sex Lab.
“Ideja je da možda muškarci kopiraju George Clooneye i Joaqin Phoenixe i počinju nositi takve brade, no što se više ljudi priključi paradi, njena vrijednost se smanjuje i to može biti razlog zašto smo došli do vrhunca bradi, ili kako ga znanstvenici nazivaju: peak beard.
Peak beard odnosi se na klimaks trenda bradatosti u profesijama koje nisu tradicionalno povezivane s muškom dlakavošću, poput bankarstva, filmske industrije ili nogometa.
“Znamo da brade ciklički dolaze u modu. Ljudi su znali spominjati 30-godišnje periode”, govori prof. Brooks. “U 70-ima su se nosili handlebar brkovi, u 80-ima Magnum PI brkovi. U 90-ima smo viđali većinom potpuno obrijane muškarce, a sada su velike brade ponovno ovdje.”
Ovaj nedavni boom mogao bi imati korijene u financijskoj krizi 2008. godine, sugerira Brooks. “Mladi muškarci natječu se da privuku nekoga u vrijeme kada nije lako naći posao. Zbog toga je očekivano da će se neki drugi aspekti muževnosti pojačati”.
“Postoje neki dokazi da su nakon sloma Wall Streeta 1920. godine brade opet postale velike. Moguće je da je ekonomska situacija uvjetovala nedavni povratak bradi.”
Brooksov tim planira nastaviti svoje pogonofilijsko istraživanje te traži volontere za posljednji eksperiment kojim će testirati kako se ljudima sviđaju lica različitih dužina brade. “Srednja čupavost bila je najzastupljenija u našoj posljednjoj studiji. Možda 5-10 dnevna brada. No to su prosječne tendencije,” kaže Brooks.
“Srećom, u stvarnom životu se ne sparujemo s prosjekom, već sa individuom.” BBC...
Pogledajte i foto projekt škotskog blogera Johnatana Daniela Prycea 100 brada, 100 dana.
