Unatoč velikoj sklonosti prema prirodnim znanostima, tehnologiji, inženjerstvu i matematici u ranoj dobi, žene kasnije u životu napuštaju ova područja, a istraživanja kao razlog navode faktore poput stereotipnog i neravnopravnog predstavljanja žena u popularnoj kulturi.
Unatoč velikoj sklonosti prema prirodnim znanostima, tehnologiji, inženjerstvu i matematici u ranoj dobi, žene kasnije u životu napuštaju ova područja, a Boljim predstavljanjem žena u ovim znanstvenim područjima, igračke, vizualni i pisani mediji, mogli bi potaknuti djevojke da ustraju u svom početnom interesu i prilikom izbora karijere.
Iako umjetnički prikazi znanstvenika i dalje predstavljaju većinom muškarce, povećava se broj umjetničkih djela koja skreću pažnju na znanstvenice, a neka od njih donosimo u nastavku.
Marie Curie - Jeff Fenwick
Na prvi pogled, možemo pomisliti da slika fizičarke Marie Curie koja znatiželjno promatra duh zmije reflektira njezin neumoran rad na otkrivanju mehanizama radioaktivnosti.
Međutim, objašnjava autor, ilustrator Jeff Fenwick, zmija i epruveta simboliziraju Asklepijev štap, univerzalni simbol medicine. „Slika poručuje da je Curie-ino istraživanje bilo čudesan proboj za medicinu, sugerirajući istovremeno neposrednu opasnost kojoj je bila izložena radeći s radioaktivnim materijalima“.
Lise Meitner i nuklearna fisija - Orlando Leibovitz
Njemica Lise Meitner , bila je uz Marie Curie, jedna od najznačajnijih fizičarki 20. stoljeća. Otkrila je nuklearnu fisiju, odnosno cijepanje atoma koje je vodilo razvoju nuklearne energije i atomskog oružja.
Njezine zasluge su joj osigurale mjesto u periodnom sustavu elemenata, u kojem je kemijski element 109, Meitnerij, nazvan prema njoj. Međutim, za razliku od Curie, koja je Nobelom nagrađena dva puta, Meitner je zaobiđena, a njezin kolega Otto Hahn nagrađen je za njihov zajednički rad.
Portret koji je naslikao samouki umjetnik Orlando Leibovitz, dio je serije slika Naslikana fizika, a umjetnik kaže da ga je oduvijek intrigirao način na koji fizika objašnjava naš svijet. „Otkrića Lise Meitner i dalje značajno utječu na naše živote. Način na koji je prevladala diskriminaciju zbog toga što je žena, fizičarka, i Židovka u nacističkoj Njemačkoj, dramatična je priča. Priča koju je vrijedilo naslikati“, izjavio je Leibovitz.
Portret Gabrielle-Émilie le Tonnelier de Breteuil, Marquise du Châtelet - Nicolas de Largillière
Matematičarka, fizičarka i filozofkinja prirode Émilie du Châtelet, nemali je broj puta bila predmetom umjetničkih djela, ali ovaj portret Nicolasa de Largillièrea, posebno je zanimljiv jer datira iz 1735. godine kada je bilo gotovo nečuveno da majstor poput njega naslika znanstvenicu, osobito znanstvenicu iz područja prirodnih znanosti.
Znanost ju je privukla od mlade dobi, a bila je fascinirana radom Isaaca Newtona, te se smatra da je bila zaslužna za odmak francuskih akademika od kartezijanske prema Newtonovoj fizici. Njezin prijevod i komentar Newtonovog revolucionarnog djela Matematička načela prirodne filozofije i dalje se koristi kao standardni prijevod ovog djela na francuski jezik.
De Largillièreova je slika puna simbolike. Naime, du Châtelet gleda u nebo, što govori da je zainteresirana za astronomiju i kozmos, u desnoj ruci drži zlatni kompas što simbolizira njezino promišljanje poretka prirodnog svijeta i svemira, dok joj je lijeva ruka položena na nebeski globus što vjerojatno označava njezino divljenje prema Newtonovoj teoriji gravitacije.
Kathleen Yardley Lonsdale, Barbara McClintock, Agnes Pockels, i Maria Goeppert-Mayer - Jennifer Mondfrans
U razgovoru s poznanikom, umjetnica Jennifer Mondfrans je saznala da je jedina povijesna znanstvenica koja mu pada napamet Marie Curie, a slično su pokazali i drugi razgovori s prijateljima, zbog čega je odlučila slikama predstaviti ovu nepoznatu povijest.
Znanstvenice je predstavila serijama slika At Least I Have You, to Remember Me i Women Scientists in History, koje donose portrete poznatih, ali i manje poznatih znanstvenica.
Četiri znanstvenice prikazane na ovim portretima su Kathleen Lonsdale, britanska kristalografkinja koja je dokazala da je prsten benzena plosnati šesterokut; Barbara McClintock, američka genetičarka i nobelovka koja je napravila prvu gensku kartu kukuruza; Agnes Pockels, podcijenjena njemačka znanstvenica i pionirka površinske kemije i Maria Goeppert-Mayer, fizičarka i nobelovka koja je predložila model ljuskaste strukture nuklearnih jezgri. [T.B.] ScientificAmerican…
Portrete drugih znanstvenica potražite ovdje.
