U članku Etički prijepori i vjerodostojnost dnevnih novina – analiza tekstova s naslovnica Jutarnjeg lista i Večernjeg lista, objavljenom u broju časopisa Medijske studije iz 2010., Dunja Majstorović, doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, istražila je etičke prijepore u dva hrvatska dnevna lista na uzorku od mjesec dana.
U članku Etički prijepori i vjerodostojnost dnevnih novina – analiza tekstova s naslovnica Jutarnjeg lista i Večernjeg lista, objavljenom u broju časopisa Pri izboru novina za istraživanje vodilo se računa o dvama kriterijima: nacionalnoj rasprostranjenosti i čitanosti novina te o koncepciji i izgledu lista. Vođena mišlju kako je vjerodostojnost glavna zadaća medija te kako je etika neodvojiva od kvalitetnog i profesionalnog novinarstva, Majstorović je postavila tri hipoteze:
- U tekstovima s naslovnih stranica Jutarnjeg i Večernjeg ima razmjerno velik broj etičkih prijepora.
- Ne postoji značajna razlika u broju etičkih prijepora u tekstovima Jutarnjeg i Večernjeg.
- Najveći je broj etički prijepornih tekstova u kojima se obrađuju teme iz unutarnje politike.
Kategorije etičkih prijepora su: navođenje anonimnih izvora, prikazivanje samo jedne strane (u sukobu), narušavanje prava čovjeka (i/ili prava manjinskih grupa), namjerno pretjerivanje, neprimjereno i zlobno izvještavanje, i naslov koji ne odgovara tekstu.
Rezultati istraživanja potvrdili su sve tri postavljene hipoteze.
Utvrđeno je da u tekstovima nalazimo razmjerno velik broj etičkih prijepora. Od 95 analiziranih tekstova u Jutarnjem listu u 26 njih pronađeno je 30 etičkih prijepora, dok je od 108 analiziranih tekstova u Večernjem listu u njih 23 pronađeno 29 etičkih prijepora.
Također je uočeno kako ne postoji značajna razlika u broju prijepora u tekstovima objavljenima u dvama novinama. Potvrđena je i treća hipoteza da se najveći broj etički prijepornih tekstova odnosi na teme iz unutarnje politike, a slijede spektakli, crna kronika i ostalo.
Rezultati istraživanja ukazuju na kršenje etičkih načela novinarstva, što Majstorović objašnjava senzacionalizmom koji je sve više prisutan u dnevnim novinama, a situacija se u zadnje dvije godine nimalo nije poporavila. Neprimjereno izvještavanje značajno utječe na pad vjerodostojnosti novina kao medija. No, potrebno je naglasiti kako odgovornost za informacije i cjelokupni medijski sadržaj ne leži samo na novinarima, već na društvu u cjelini; odnosno, čitatelji ne bi trebali preuzeti ulogu žrtve, nego aktivnije sudjelovati u kreiranju, kritiziranju ili odbacivanju sadržaja koji im se nudi. [T.B.]
