Objavljeno

Tjedan ravnopravnosti – Potrebnie su nam predstavnicie institucija kojie uistinu žele napraviti promjene

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama jučer je u Kući ljudskih prava u organizaciji udruge B.a.B.e. započeo Tjedan ravnopravnosti. Riječ je o seriji predavanja, radionica i diskusija kojom će predstavnice institucija, akademske zajednice i civilnog društva u predstojećih par dana nastojati javnost upoznati s različitim oblicima diskriminacije i nasilja protiv žena.

Razgovor je otvorila Sanja Sarnavka osvrnuvši se na nedavno objavljeno’Izvješće o ravnopravnosti spolova‘ Svjetskog ekonomskog foruma za 2015. godinu prema kojem je Hrvatska, u odnosu na 2007. godinu kada je zauzimala 16. mjesto među 145 analiziranih zemalja, sada pala na 59. Ovakvi podaci, istaknula je, s obzirom na godine aktivizma, ponekad zaista djeluju obeshrabrujuće i ostavljaju dojam da se po pitanju rodne ravnopravnosti u RH jako malo toga uistinu napravilo.

Iako prostora za napredak ima napretek, društvo se ipak polagano mijenja. O ovome su možda najbolje posvjedočile jučerašnje predavačice, redom predstavnice institucija zaduženih za zaštitu ženskih prava.

Prva je govorila Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, koja se i sama osvrnula na visok stupanj institucionalne zaštite ženskih prava, no, nastavila je, isti ne mora nužno polučiti pozitivne rezultate, ukoliko predstavnici/e institucija nisu osobe koje uistinu žele adresirati specifične probleme i napraviti nužne promjene.

U nastavku se ukratko osvrnula na povijest institucije pravobraniteljice i izdvojila nekoliko primjera iz prakse.

Kao ključan problem u borbi protiv nasilja protiv žena, naglasila je proces prijave nasilja koji zbog svoje duljine u jednakoj mjeri procesuira i žrtvu i počinitelja. Osvrnula se i na slučajeve tzv. ‘dvostrukog kažnjavanja’ u kojem, ukoliko je žrtva pružala otpor nasilniku, i sama biva optužena.

Nadalje, kritizirala je niske kazne za počinitelje, odnosno uvriježenu praksu da se izriču mahom uvjetne ili novčane kazne ili se pak postiže nagodba. Nagodba u slučaju seksualnog i/li obiteljskog nasilja, apsolutno je neprihvatljiva, naglasila je Ljubičić. Također, dodala je, novčana kazna u velikom broju slučajeva u budućnosti perpetuira ekonomsko nasilje, budući da nasilnik, nakon što je kaznu platio, najčešće odbija partnerici dati novac za svakodnevne životne potrebe.

Osvrnula se i na nedostatak sankcija za osobe zaposlene u institucijama, ponajprije na državno odvjetništvo. Na samom kraju je istaknula važnost suradnje i povezivanja kako sa civilnim sektorom, tako i sa donositeljima odluka.

Drugo izlaganje održala je Irena Sarta, savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova pri Vladi RH.

Sarta je na samom početku objasnila nadležnosti Ureda, posebno se osvrnuvši na ulogu koju isti ima u procesu kreiranja zakona. Izdvojila je i projekt “Moj glas protiv nasilja” čiji je cilj osvještavanje javnosti o neprihvatljivosti i nužnosti nulte tolerancije na sve oblike nasilja nad ženama i djevojkama/djevojčicama uključujući obiteljsko nasilje. Kao poseban uspjeh navela je i izdavanje “Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja” koji sadržava obveze nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim seksualnom nasilju te oblike, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja i pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim seksualnom nasilju.

Protokol je dostavljen svim nadležnim tijelima, a nedavno je formirana i radna grupa koja će pratiti provedbu spomenutog u praksi.

Zadnja govornica bila je Nansi Tireli, predsjednica saborskog Odbora za rodnu ravnopravnost.

Tireli se u svom izlaganju osvrnula na ovogodišnje parlamentarne izbore, posebno kritizirajući liste koje, unatoč novčanim kaznama koje im predstoje, nisu ispoštovale ‘žensku kvotu’.

Naglasila je kako je od iznimne važnosti da žene sudjeluju u svim sferama javnog života pa tako i kao donositeljice odluka. Ipak, nastavila je, politika je i dalje percipirana kao ‘muška’ sfera u kojoj je ponekad nužno prisati na kompromise. Bitno je, zaključila je, da osoba razmišlja dugoročno i u konačnici bude dosljedna u svojim stavovima i akcijama.

Danas će izlaganja održati Ksenija Klasnić, Gordana Vilović i Ivana Dobrotić koje će govoriti o ekonomskom nasilju u intimnim vezama, ključnim resursima za prevenciju i zaštitu od svih oblika nasilja nad ženama i medijskom doprinosu (de)stigmatizaciji žrtava nasilja počinjenog na osnovu roda. Vidimo se!

Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Povezano