Za sada je više od 129 tisuća Švicaraca potpisalo zahtjev da se u švicarski savezni ustav uvrsti sljedeći članak:
“Savezna država brine se o uvođenju bezuvjetnog osnovnog prihoda. Svrha osnovnog prihoda je omogućiti cjelokupnom stanovništvu život dostojan čovjeka i sudjelovanje u javnom životu. Zakonom se posebno uređuje financiranje i visina osnovnog prihoda.”
Bila je to najbrža narodna inicijativa u povijesti Švicarske: inicijativa za uvođenje bezuvjetnog osnovnog prihoda (BOP) je za manje od godinu dana, u travnju 2013, prikupila sto tisuća potpisa, koliko ih je potrebno za raspisivanje referenduma.
Zagovornici BOP-a drže da je svakoj odrasloj osobi koja živi u Švicarskoj potreban iznos od 1 500 franaka te dodatnih 600 franaka po djetetu. Dana 4. listopada aktivisti narodne inicijative službeno će predati prikupljene potpise vladi u Bernu. Federalno vijeće, parlament (nacionalno vijeće) i dom 26 kantona (Vijeće država) zatim će se savjetovati o ovom pitanju.
U ovoj maloj alpskoj republici koja broji nešto manje od osam milijuna stanovnika živi svaki deseti milijarder na svijetu. Imetak 3 posto privatnih poreznih obveznika s prebivalištem u Švicarskoj jednak je imetku ostalih 97 posto.
Imetak 300 najbogatijih Švicaraca u posljednjih dvadeset godina porastao je više od pet puta – s 86 milijardi na 459 milijardi franaka, dakle za oko 380 milijardi eura. U isto vrijeme su plaće posloprimaca narasle samo neznatno, i to za postotke koji su djelomično ispod stope inflacije.
Brojni skandali proteklih godina vezani uz milijunske plaće, bonuse ili otpremnine za menadžere banaka i tvrtki pojačali su osjećaj mnogih Švicaraca da žive u nepravednom društvu.
Prema ovom prijedlogu ubuduće niti jedna godišnja plaća ne bi smjela biti niža od mjesečne plaće top-menadžera u istom poduzeću. No čelnici sindikalnog saveza izrazili su svoje dvojbe u pogledu uvođenja BOP-a. Njihov cilj je i dalje ostvarenje pune zaposlenosti i osiguranje egzistencije plaćenim radom.
Teoretski bi se referendum mogao održati već iduće godine, ali s tim ne treba računati. Naime, vlada ili parlament će zatražiti više vremena za savjetovanje kako bi podastrli “umjereniji” protuprijedlog. Prema rokovima koje propisuje ustav, savjetodavni postupak smije trajati najdulje oko pet i pol godina. No, pretpostavlja se da će Švicarci u periodu do datuma održavanja referenduma voditi još šire i intenzivnije debate o BOP-u nego u proteklih petnaest mjeseci, kao i o šansama i rizicima ove ideje. A i to je već veliki dobitak, neovisno o rezultatu referenduma. H-alter, Taz.de…
