Objavljeno

Što se događa kada zemlja koja zabranjuje abortus savjetuje ženama da ne rađaju

Kao odgovor na porast slučajeva Zika virusa, mnoge latinoameričke zemlje izdale su preporuke za odgađanje trudnoće dok se epidemija ne stavi pod kontrolu. Virus kojeg prenose komarci povezan je sa sličnim infekcijama poput tropske groznice, žutice i Zapadno Nilskog virusa koji mogu uzrokovati pojave prirođenih malformacija središnjeg živčanog sustava novorođenčadi.

Od prošlogodišnjeg ustanovljenja u Brazilu, virus se proširio na 21 državu s 4,000 slučajeva djece rođene s mikrocefalusom.

Vlasti u El Salvadoru, zemlji gdje je pobačaj ilegalan, a kontracepcija teško dostupna, kao odgovor na epidemiju promovira se dvogodišnja zabrana trudnoće. Ironično, ista vlada koja uskraćuje ženama kontrolu nad vlastitim reproduktivnim zdravljem, sada od tih istih žena traži da kontroliraju reproduktivno zdravlje do 2018. godine zbog straha od proširenja virusa diljem Latinske Amerike.

Kada je u pitanju abortus, El Salvador nije u malom zaostatku u odnosu na vrijeme u kojem živimo. Prema UN-ovim podacima iz 2011. godine, tek je šest zemalja u svijetu koje u potpunosti zabranjuju pobačaj ženama, bez obzira na okolnosti: Vatikan, Malta, Dominikanska Republika, El Salvador, Nikaragva i Čile.

“El Salvador ima jedan od najdrakonskijih anti-abortivnih statuta u svijetu koji kriminalizira isti u svakom slučaju, uključujući i onaj kada je majčin život ili zdravlje u opasnosti te u slučajevima silovanja”, rekla je Erika Guevara-Rosas iz Amnesty Internationala za New York Times.

U toj državi, neke žene čeka višegodišnja zatvorska kazna za pobačaje, kao u slučaju “17 El Salvadorskih”, 17 žena koje su prošle godine osuđene na 30 godina zatvora jer su pobacile.

Iako su kontracepcija i kondomi legalni, te usprkos naporima Salvadorskog Demografskog Udruženja da kontracepciju učini dostupnijom slabije obrazovanoj populaciji, pilula je dostupna isključivo na recept, a može se kupiti samo na određenim lokacijama. Pored svega toga, država nudi iznimno ograničene subvencije za kondome, što ih čini nedostupnima siromašnim obiteljima.

Posljedica: od 2008. godine, oko 73 posto žena u El Salvadoru koristila je neki oblik kontracepcije. Sterilizacija žena je dosad najčešća metoda. Oko 40% državljanki odlučuje se za tu trajniju soluciju. Manje od 10% stanovništva koristi privremene oblike kontracepcije poput kondoma i pilule, vrlo vjerojatno zbog visoke cijene i ograničene dostupnosti. Preostali broj žena koriste dugotrajnije, metode kontracepcije koje uključuju injekcije.

Oslanjanje na sterilizaciju među mladim ženama u El Salvadoru je alarmantno: prema podacima Populacijskog Obaviještajnog Biroa gotovo ¼ žena mlađih od 30 godina podvrgla se sterilizaciji 2004. godine. Sterilizirane žene koje su intervjuirane 2005. godine u ruralnim dijelovima države, izjavile su da su se na proceduru odlučile zbog straha od nuspojava i nedjelotvornosti ostalih metoda za koje su čule.

Prema tome, kada El Salvador traži od žena da se suzdržavaju od trudnoće dvije godine, ono što zapravo traže od njih je da se odluče između apstinencije i sterilizacije koja podrazumijeva trajno oduzimanje sposobnosti repordukcije.

U Brazilu, žene koje žele prekinuti trudoću nalaze se u sličnoj situaciji. Usprkos neumornim naporima ženskih pokreta u državi, Brazil zabranjuje pobačaj u svim osim u slučajevima silovanja, incesta ili kad trudnoća prijeti životu žene. Stope pobačaja u Brazilu su usporedne onima u Sjedinjenim Američkim Državama, što posljedično tjera millijune žena na ilegalni pobačaj u nesigurnim uvjetima. Danas je ilegalni abortus po brojnosti peti uzročnik smrti žena u Brazilu.

Dok s jedne strane ministarstva zdravstva u virusom pogođenim Latinoameričkim zemljama savjetuje stanovništvo da odgađa trudnoće, nijedno od njih nije učinilo baš ništa da podigne ograničenu stopu pristupa reproduktivnim zdravstvenim uslugama koje bi ženama omogućile kontrolu nad reproduktivnim zdravljem.

“Zahtjevati od žena da do daljnjeg izbjegavaju trudnoće nije realno rješenje problema koji se javio u javnom zdravstvu; pristup informacijama i uslugama koji se odnosi na planirano roditeljstvo te siguran i legalan abortus je ono što žene žele i trebaju”, rekla je Dee Redwine, Regionalna Upraviteljica organizacije Planned Parenthood Global za Latinsku Ameriku.

Ova epidemija indikativan je i zastrašujući obrazac koji ćemo sigurno gledati sve češće s porastom klimatskih promjena. Zdravlje i sigurnost marginaliziranih zajednica, naročito siromašnih žena ne-bijelih rasa, najranjivije je sa svakom novom epidemijom. Ženama će biti potrebna sveobuhvatna i sigurna reproduktivna zdravstvena zaštita kako bi se zaštitile. Vrijeme je da vlade uklone barijere i povećaju dostupnost uslugama koje mogu spasiti život.

U Hrvatskoj nema zabilježenih slučajeva virusa zika, a rizik od širenja te infekcije Europom tijekom zimskog razdoblja vrlo je nizak, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) koji pozorno prati razvoj situacije nakon što je ovih dana pojava virusa potvrđena u dvjema europskim zemljama – Portugalu i Danskoj, prenosi Index.hr.

U HZJZ-u ističu kako zasad ne postoje ni cjepivo niti lijek za prevenciju zika virusne infekcije. Virus se može prenijeti i sa zaražene majke na dijete putem posteljice, odnosno tijekom poroda, a zabilježen je i prijenos spolnim putem.

Upozorava se na važnost pravodobnog informiranja putnika koji planiraju odlazak u rizična područja, naročito ako se radi o trudnicama i osobama s poremećajem imunološkog sustava ili drugim težim kroničnim bolestima. U  Europi  je do sada zabilježeno nekoliko uvezenih slučajeva virusne bolesti kod osoba koje su prethodno boravile u zahvaćenim državama. [M.B.] Vocativ / Feministing


Povezano