Ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin preminula je nakon teške bolesti u 58. godini, priopćili su iz Klovićevih dvora u kojima je radila gotovo cijeli svoj radni vijek.
Marina Viculin na mjestu ravnateljice Klovićevih bila je od 2012. godine, a kao najveći uspjeh njezinog mandata ostaje zapamćena velika izložba radova Pabla Picassa, 'Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz', čija je bila kustosica.
Od kraja devedesetih, kad postaje viša kustosica u Klovićevim, odradila neke od najvećih i najposjećenijih izložbi unazad desetak godina. Radila je velike retrospektivne izložbe fotografije (Braut, Posavec, Vesović, Klarica, Nenad Gattin) i manje kustoske fotografske snapshotove u Kuli Lotrščak. Zamislila je i realizirala s autoricom Anne Baldassari, kustosicom fotografije u pariškom Muzeju Picasso, izložbu 'Dora Maar i Picasso – dodir pogledima' održanu u Galeriji Klovićevi dvori 2004. godine, te 2007. godine s Jean-Michel Forayom 'Marc Chagall – priča nad pričama'.
Na ciklusu fotografskih izložbi pod nazivom Brzo okidanje / Snapshot Viculin je radila od 2004. godine, a na web stranici izložbenog ciklusa piše: "... Zaista ono što mene najviše zanima u fotografiji je bilježenje pogleda. Pogleda kao kratke i jedinstvene vizualne misli. Ta se misao ne može izreći u drugom mediju njoj je vizualnost imanentna. Zanima me fotografija kao kontingencija i oblik vizualnog mišljenja koji ne služi izricanju koncepta. Fotografija koja nije medij misaone konstrukcije već gledanje samo. Postupak brzog reagiranja/okidanja bliži je esenciji fotografije...”.
Upravo brojne fotografske izložbe na kojima je radila, nagnale su Anu Opalić da s njom još 2010. porazgovara o (suvremenoj) fotografiji i fotografijama koje ju privlače, o čemu kaže: „Privlači me razotkrivanje, probijanje rampe, penjanje iz gledališta na pozornicu. Miješanje između fotografa i modela, između mene i tebe, a sve u funkciji oslikavanja onog prostora koji je između“.
Viculin je rođena 13. veljače 1957. u Zagrebu. Godine 1982. diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala 1987. s temom 'Citat u francuskom slikarstvu osamdesetih godina', Paris IV – Sorbonne. Kod mentora Sergea Lemoinea doktorirala je na Paris IV – Sorbonne s doktorskom tezom: 'Pripovijest o Novim tendencijama'. Svoju karijeru započinje kao samostalna likovna kritičarka 1988, a 1989. zapošljava se u Klovićevima, u kojima ostaje do svojih posljednjih dana. Tportal/CroatianPhotography...
