Objavljeno

Pet najzanimljivijih hrvatskih znanstvenica u 2015. godini

Tportal je za kraj godine odabrao pet najzanimljivijih hrvatskih znanstvenica koje su u 2015. godini ostvarile mnogobrojne uspjehe, ističući tako koliko je važno promovirati znanstvenice koje svojim radom razbijaju stereotipe i seksizam s kojima se žene u znanosti suočavaju.

Prva na listi je dr. Sc. Davorka Radovčić iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, koja je sudjelovala u otkriću nove, donedavno nepoznate vrste drevnog ljudskog srodnika nazvanog Homo naledi, koji ima potencijal značajno izmijeniti predodžbe o razvoju čovjeka. Budući da je u nekim dijelovima dosta primitivan, a u drugima gotovo suvremen, sudionici istraživanja smatraju da se dobro uklapa u nova otkrića diljem svijeta koja sve jasnije pokazuju da je priroda kroz evoluciju eksperimentirala s brojnim različitim rješenjima od kojih je konačno prevladalo samo jedno – suvremeni čovjek.

Na listi se nalazi i znanstvenica Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Iva Tolić, koja je ove godine uvrštena u 'generaciju budućnosti' časopisa Cell- top 40 znanstvenika i znanstvenica koji/e rade u raznim područjima biologije. Tolić se bavi istraživanjem starenja, jednog od najsloženijih bioloških procesa. Njena grupa na institutu Max Planck u Dresdenu identificirala je prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe. U lipnju ove godine Tolić je dobila još jedno priznanje - jubilarni 5-tisućiti grant Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedan preko dva milijuna eura, koji će iskoristiti za stvaranje laboratorija u Hrvatskoj u kojem će raditi šesteročlani tim. 

Mlada hrvatska znanstvenica Rosa Karlić objavila je u veljači u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature čak dva istraživanja koja bi trebala značajno unaprijediti otkrivanje i liječenje tumora. Ključno otkriće novog američko-hrvatskog rada, u kojem je dr. Karlić bila glavna koautorica, jest to da tumorske stanice koje se šire tijelom zadržavaju potpis tkiva u kojem je tumor nastao, odnosno iz kojeg je krenulo njegovo metastaziranje. Zahvaljujući ovom nalazu, u skoroj budućnosti analize tumorskog tkiva mogle bi otkrivati karcinome koje je do sada bilo teško pronaći i liječiti na samom izvoru.

Dr. sc. Aleksandra Radenović voditeljica je tima iz laboratorija na švicarskom sveučilištu École polytechnique fédérale de Lausanne (EPFL), koji je otkrio novu tehniku snimanja koja omogućuje praćenej staničnih procesa na razini molekula. Znanstvenici će njome moći precizno brojati preteine te pratiti njihov razvoj i kretanje, što će im omogućiti da istraže kako stanice reagiraju na lijekove ili na vanjsek agense poput zagađenja te zašto se stanice različito ponašaju.U konačnici, metoda bi trebala olakšati promatranje reakcija matičnih stanica na mehaničke podražaje te praćenje zbivanja tijekom diobe stanica, što bi u konačnici rezultiralo razvojem efikasnijih lijekova.

Tim znanstvenika iz Cambridgea na čelu s našom dr. sc. Anđelom Šarić otkrio je važnu tajnu procesa u kojima u tijelu nastaju plakovi koji uzrokuju dvadesetak bolesti, među kojima i Alzheimerovu, Parkinsonovu, dijabetes tipa II, kravlje ludilo itd. Znanstvenici smatraju da su za oštećenja u mozgu karakteristična za Alzheimer i Parkinson odgovorni fibrili i plakovi koji uzrokuju smanjivanje i odumiranje neurona, prvo centra zaduženog za pamćenje, zatim onoga za jezične sposobnosti i na kraju svih ostalih. Razumijevanje osnovnih fizikalnih procesa koji su uzrok nastanka naslaga, odnosno plakova, trebalo bi omogućiti razvoj lijekova koji bi spriječili razvoj bolesti u ranoj fazi i prije nego što se plakovi počnu javljati.  [N.J.D.]


Povezano