Njemačka je po pitanju zakona o silovanju dugo zaostajala za ostalim razvijenim zemljama, a trenutačna parlamentarna rasprava o novom zakonu ženama je dala priliku da veću pozornost javnosti iskoriste kako bi zahtijevale stvarnu promjenu.
Za razliku od, primjerice, Kalifornije gdje je 2015. donešen zakon 'yes means yes' (da znači da) čiji naziv naglašava propuste ranijih zakona, u Njemačkoj za sada nije bilo takvih velikih uspjeha u ostvarivanju zakonske promjene. Štoviše, tek 1997. godine u zemlji je kriminalizirano silovanje u braku, zbog čega su se ujedinile političarke iz različitih stranaka.
„Frustrirajuće je i sramotno da se u Njemačkoj još uvijek borimo za to da 'ne znači ne'“, rekla je aktivistkinja i jedna od voditeljica tamošnje #NeinheißtNein kampanje, Kristina Lunz.
Kampanja je pokrenuta u suradnji s Njemačkim ogrankom UN Women kako bi se na parlament izvršio pritisak za izmjenu zakona. Ovo bi morali učiniti i zato što prema trenutnom zakonu krše svoje obveze prema Istanbulskoj konvenciji, prema kojoj države u zakone moraju uvrstiti koncept pristanka.
Naime, u trenutnom kaznenom zakonu velik se naglasak stavlja na primjenu sile, dok se o samom pristanku uopće ne govori, odnosno to što je žrtva rekla 'ne' nije dovoljno da bi pravosuđe čin tretiralo kao silovanje. „Ideja da je žena uvijek dostupna za seks, osim ako ne uđe u fizički sukob, je tragična i nerazumljiva“, ističe Lunz.
Rezultat ove situacije je vrlo mali broj presuda. Kako je pokazalo istraživanje organizacije za prava žena BFF iz 2014. godine trenutni njemački zakon problematičan je u tri ključna momenta.
1. Reći 'ne' nije dovoljno kako bi se seksualni čin okarakterizirao zločinom
2. Prevelik naglasak se postavlja na otpor koji žrtva pruža napadaču
3. Zakon nije dovoljno svjestan realnih situacija u kojima se silovanje događa
Velik broj slučajeva seksualnog nasilja na javnim mjestima u Kölnu i drugim njemačkim gradovima tijekom novogodišnje noći , fokus javnost usmjerio je na ove nedostatke zakona, a mnogi su bili i iznenađeni podatkom da neumjesno dodirivanje ženskih grudi ili stražnjice zakon ne prepoznaje kao vrstu seksualnog uznemiravanja ako se žena primjetno ne opire.
Sve veća pristunost ove problematike u javnom prostoru potaknula je i mnoge poznate ličnosti da se uključe u kampanju #NeinheißtNein, koja dobiva momentum, zbog čega se aktivisti/kinje nadaju da će parlament donijeti novi zakon koji će u obzir uzeti pitanje pristanka. Istovremeno ipak strahuju da se radi samo o smirivanju javnosti te da se reformi neće iskreno posvetiti, budući da prijedlog zakona i dalje ne spominje pristanak. [K.J.] TheLocal...
