Objavljeno

Narcisoidnost kao virus moderne tehnologije

Foto: Zagreb Book Festival, Facebook

Od 21. do 27. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt odvijao se Zagreb Book Festival, u sklopu kojega je održano pet panel-diskusija objedinjenih pod naslovom ‘Selfie kultura’, a mi smo posjetili prvi panel, ‘Narcisoidnost – virus moderne tehnologije’. U raspravi su sudjelovali publicist Ari Turunen, sveučilišna profesorica Željka Matijašević i znanstvenik Igor Rudan, a moderirala ju je novinarka Morana Kasapović.

Sudionici su već na početku uočili povezanost kapitalizma i narcisoidnosti. Naime, odlike narcisoidne osobe su kompetitivnost, nedostatak empatije te orijentiranost na samoga/samu sebe. Turunen tako za jačanje narcisoidnosti u europskoj kulturi krivi naglašeno američku kulturu koja je prodrla u Europu pomoću društvenih mreža koje korisnike neprestano drže na nekoj vrsti pozornice, a sve na temelju patološke američke ideje čiji je imperativ biti lijepom/lijepim i popularnom/popularnim.

Matijašević je istaknula i kako društvene mreže nude mogućnost za neprestano zrcaljenje i traženje potvrde. Uočila je i kako nam se kroz medije nameće ideja da ćemo biti uspješni upravo budemo li narcisoidni. S obzirom na to koliko je takav stav rasprostranjen, on postaje društvena norma, arogancija više nije nepoželjna, te možemo govoriti o patologiji cjelokupnog društva u kojemu je narcisoidnost postala metoda preživljavanja.

Važna karakteristika narcisoidnih pojedinaca jest neosjetljivost na kritike. Tako Rudan utvrđuje kako u znanstvenoj karijeri, u kojoj su neuspjesi i kritike svakodnevica, najveće uspjehe i najprestižnije nagrade ostvaruju upravo narcisi – oni koji su išli dalje i kad bi drugi odustali. Pripisuje to prirodnom zakonu prema kojemu patološka želja i strast rađaju snažnu unutarnju motivaciju koja rezultira uspjehom i moći. Turunen se slaže s Rudanom te kao primjer spominje Galilea kojeg upravo zahvaljujući njegovoj aroganciji danas smatramo jednim od najznačajnijih znanstvenika uopće.

Matijašević se nije složila s ovom interpretacijom, već smatra kako narcisoidne osobe svaku primjedbu shvaćaju osobno, čak i kada to nije, što ih destabilizira – stoga svaki dan iznova kreiraju svoje ‘ja’, što nije odlika uspješnih ljudi.

Možemo govoriti i o vezi primarne socijalizacije i kasnije narcisoidnosti. Kako ističe Matijašević, narcisoidni roditelji u pravilu odgajaju narcisoidnu djecu. Sudionica iz publike komentirala je kako današnji roditelji smatraju da je baš njihovo dijete posebno te da je to razlog porasta narcizma. Nastavno na to, Matijašević govori kako su se potvrde vrijednosti nekoć dobivale u školi i na fakultetu, dok se danas dobivaju od roditelja.

Konačno, djeca misle da su savršena jer to je poruka koju im njihovi roditelji šalju. Sudionik iz publike naglasio je kako se djeca danas rađaju u vrlo kompetitivnom svijetu. Kako je rečeno prilikom rasprave, kada nečega u kulturi ima mnogo, kao što je slučaj s narcizmom, to više ne možemo nazivati patologijom – to je dio svakodnevice. Nove tehnologije potiču narcizam, stvaraju nove narcisoidne pojedince i brišu empatiju, a upravo u tome leži odgovor na pitanje zašto se narcisi uzdižu i kad nemaju za to pokrića.

Rudan također tvrdi da postoji veza između narcisoidnosti i povećane stope razvoda brakova. Samački život danas je sve popularniji izbor – sami sebi postajemo najbolje društvo, a nesnošljivost prema drugima je sve jača. Također, očekivani životni vijek je danas znatno duži nego prije, kada je on bio tridesetak godina, što znači da su i brakovi bili kraći. Sve ove okolnosti rezultiraju visokim stopama razvoda, koje u Švedskoj i Finskoj iznose čak oko 70%.

Završna je riječ pripala Matijašević, koja je izjavila kako smatra da smo dostigli klimaks narcizma budući da suvremenim društvima vlada meritokracija i da se počeo osvještavati problem narcizma te je samo pitanje vremena kada će se javiti reakcija.

Napisala: Karmen Došen


Povezano