Na parlamentarnim izborima u Irskoj vladajuća koalicija, u kojoj su stranka desnog centra Fine Gael i Laburisti, osvojila je tek 32% glasova, što je nedovoljno za ostanak na vlasti. Irski premijer Enda Kenny je nakon objavljenih nepotpunih rezultata izjavio kako je nemoguće da njegova stranka Fine Gael ponovno formira vladu s laburistima s kojima su bili na vlasti od 2011.
Prema trenutačnim rezultatima, Fine Gael osvojio je 26% glasova, najveći rival Fianna Fail (centar) 25%, a poželjni koalicijski partneri jednih i drugih laburisti samo 7%, pa ni jedna od dvije opcije neće moći sastaviti stabilnu vladu, osim ako se odluče na suradnju. Ljevičarski Sinn Fein, bivše političko krilo IRA-e, osvojio je između 15 i 16% glasova te će ostati u oporbi.
Analitičari političkih zbivanja u Irskoj smatraju kako je jedina mogućnost da se izbjegnu novi izbori ta da se Fine Gael i Fianna Fail ipak odluče na suradnju. No, iako su politički programi Fine Gaela i Fianna Faila vrlo slični, njihovi članovi međusobnu suradnju doživljavaju kao “noćnu moru”.
Neovisno pak o tome koja će stranka na kraju formirati Vladu, vrlo se izglednim čini da će Irska održati referendum o tome je li mjesto u žene u kući.
Naime, prema članku 41.2 irskog Ustava prirodno mjesto žene i njezine dužnosti leže u sferi doma.
„Država priznaje da svojim dužnostima u kući, žena državi daje potporu bez koje opće dobro ne može biti postignuto. Država će se stoga pobrinuti da majke zbog financijskih potreba ne trebaju ulaziti u tržište rada nauštrb svojih dužnosti u kući.“, stoji u Ustavu.
Članak je u Ustav ušao početkom 20. stoljeća kao oblik priznavanja dužnosti u kućanstvu koje su velikom većinom izvršavale žene te kako bi se majkama osigurao porodiljni dopust i druge olakšice. U zadnje je pak vrijeme sve više kritiziran kao seksistički i zastario.
Sve tri ključne političke stranke obvezale su se pred izbore da će članak izmijeniti. Većina stranaka smatra da članak treba sadržavati osvrt na važnost osoba koje skrbe o drugima i kućanstvu no kako je potrebno koristiti rodno neutralan jezik i važnost skrbi naglasiti i izvan same sfere doma.
S obzirom na prirodu irskog Ustava, članak je moguće promijeniti samo putem nacionalnog referenduma, koji zahtijeva i UN, napominjući da je članak štetan za ostvarenje rodne ravnopravnosti u Irskoj.
