Presude ženama, koje su u Njemačkoj prije gotovo 400 godina spaljene na lomači zbog vračanja, preispitane su kako bi se napokon očistila ljaga s njihovih imena.
Presude ženama, koje su u Njemačkoj prije gotovo 400 godina spaljene na lomači Katharina Henot jedna je od navodno 25 tisuća Nijemaca/ica optuženih za vračanje između 1500. i 1782. godine. Većinom su to bile žene, ali i muškarci i djeca. Svoju tragičnu sudbinu doživjela je 1627. godine u Kölnu kada je proglašena krivom za prakticiranje nadnaravnih moći i crne magije. Nakon mučenja, zavezali su je za stup u centru grada te potom spalili.
Henot je zajedno s bratom Hargerom naslijedila poštanski ured od oca, što joj je priskrbilo društveni ugled, ali i profit. Poštanski ured poslovao je izvrsno što se carskom dvoru nikako nije svidjelo, odnosno htjeli su izvući vlastitu korist. Najveći politički sukob dogodio se s grofom Leonhard II Von Taxisom koji je osim fincijskog udjela htio osnovati jedinstveni Centralni poštanski ured radi čega je Henotin bio smetnja.
Ubrzo se nakon sukoba počela gradom širiti paranoja kako je Henot vještica. Časna sestra opsjednuta crnom magijom neprestano je prstom pokazivala na Katharinu. U siječnju 1627. godine na inicijativu biskupa, Henot je optužena za vračanje. Njezina crna magija smatrala se uzrokom bolesti i umiranje ljudi diljem grada.
Katharina je bila uhićena i mučena mjesecima, bez mogućnosti jamčevine ili pravne zaštite na sudu. Unatoč ponavljanju da je nedužna i nikad priznatoj krivnji, sud je odredio kaznu paljenja na lomači.
Nakon njezine smrti, pojavilo se mnoštvo dokaza koji upućuju na njezinu nevinost. Danas, evangelički svećenik i učitelj Hartmut Hegeler, pokrenuo je inicijativu preispitivanja cijelog slučaja jer ne može dopustiti da se ne ispravi nanesena nepravda, koliko god godina prošlo od nje.
Hegeler je uputio poziv Gradskom vijeću, istom onom koji je osudio Henot, da preispita ispravnost presude i nanovo razmotri dokaze. Uspio je pronaći i njezine žive rođake koji će prisustvovati saslušanju. Mnogi od njih vjeruju da bi i sama Katharina htjela da se skine ljaga s njezinog imena.
Katharina Henot opjevana je u pjesmama, a književnik Wolfgang Lohmeyer njezinu je sudbinu ovjekovječio u romanu Vještica. U Kölnu je po njoj nazvana ulica i škola, a njezin kip nalazi se na Gradskoj vijećnici u Kölnu (na slici). Neki čak smatraju Henot prvom voditeljicom poštanskog ureda u Njemačkoj. [A.S.]
