Međunarodna misija za slobodu medija u Hrvatskoj istaknula je nekoliko značajnih problema u vezi s reformom zakona o medijima, transparentnošću državnog oglašavanja i sigurnošću novinara_ki, prenosi HND.
Konzorcij za brzi odgovor za slobodu medija (Media Freedom Rapid Response, MFRR) završio je online misiju utvrđivanja činjenica u Hrvatskoj. Izaslanstvo se od 9. do 20. rujna 2024. sastalo s predstavnicima Ministarstva kulture i medija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova, sa zastupnicom političke stranke Možemo! u Odboru za medije, predstavnicima Agencije za elektroničke medije, Predstavništva Europske unije u Hrvatskoj, s nekoliko udruga nakladnika, predstavnicima Hrvatskog novinarskog društva (HND), Sindikata novinara Hrvatske (SNH), glavnim urednicima, te novinarima velikih medijskih kuća kao i članovima akademske zajednice, odvjetnicima i akterima civilnog
društva. Vrhovni sud nije odgovorio na poziv, a Pravosudna akademija ga je odbila.
Reforma zakona o medijima: Zabrinutost oko procesa
Aktualnu reformu Zakona o medijima žestoko su kritizirali civilno društvo i strukovne udruge, posebice u pogledu nedostatka konzultativnog procesa. Prethodni nacrt zakona sadržavao je sporne odredbe, poput dopuštanja nakladnicima nedopustivog utjecaja na uredništvo i politiziranja postupka imenovanja članova_ica buduće Agencije za medije. Novi nacrt očekuje se na jesen. MFRR zajedno s organizacijama civilnog društva, HND-om i SNH-om spreman je pomno pratiti proces kako bi osigurao njegovu transparentnost i inkluzivnost.
SLAPPs: Stalni problemi unatoč vladinim inicijativama
Slučajevi SLAPP-a i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija u Hrvatskoj, s velikim brojem prijava unatoč obećanjima vlade da će se pozabaviti ovim problemom. Ministarstvo kulture i medija osnovalo je radnu skupinu koja će se baviti SLAPP-ovima, no njezinu učinkovitost tek treba utvrditi. Nedostatak jedinstvene metodologije za registraciju slučajeva SLAPP-a u državnim tijelima i civilnom društvu ostaje izazov.
U listopadu će se formirati nova radna skupina koja će izraditi plan za prijenos europskih Anti-SLAPP instrumenata, a Ministarstvo pravosuđa trenutno analizira Anti-SLAPP Direktivu kako bi ustanovilo na koji
način bi se mogla prenijeti u postojeći zakonodavni okvir. Međutim, nisu navedeni jasni planovi za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo niti bilo kakve učinkovite mjere za rješavanje domaćih slučajeva.
Civilno društvo i promatrači nastavljaju naglašavati potrebu za većim obrazovanjem sudaca o SLAPP-ovima. Brojni slučajevi SLAPP-a dolaze iz samog pravosuđa s ciljem ušutkavanja kritičkog izvještavanja. Kleveta je i dalje kazneno djelo u Hrvatskoj, bez najavljenih planova za njezinu dekriminalizaciju unatoč opetovanim pozivima lokalnih dionika i međunarodnih organizacija za slobodu govora i slobodu tiska.
Transparentnost državnog oglašavanja i neovisnost javnog medijskog servisa
Transparentnost u državnoj dodjeli oglašavanja medijskim kućama predstavlja veliki problem, posebno na lokalnoj razini. Mnoge institucije ne otkrivaju te podatke, što izaziva zabrinutost zbog njihovog utjecaja na uredničku neovisnost. Nedavni pozivi krajnje desnog Domovinskog pokreta da se obustavi financiranje Novosti, novina nacionalne manjine, pojačali su zabrinutost zbog političkog pritiska i vladinog odbijanja slobode medija.
Uz to, nedostatak neovisnosti javnog medijskog servisa HRT-a bilo je često pitanje na koje je upozorilo više dionika. Ova zabrinutost izravno je povezana s provedbom Europskog zakona o slobodi medija (EMFA). Međutim, državne institucije nisu s izaslanstvom podijelile nikakav konkretan plan za njegovu transpoziciju.
Agencija za elektroničke medije: Rizici politizacije
Trenutačni postupak imenovanja članova Agencije za elektroničke medije riskira politizaciju budući da kandidate bira vlada, a parlament odobrava jednostavnom većinom. Dionici su predložili da bi imenovanja trebala zahtijevati dvotrećinsku većinu kako bi se osigurala veća neovisnost i smanjilo političko uplitanje.
Sigurnost novinara: Pozitivni koraci, ali potrebno je više
Pohvaljuje se nedavni sporazum između Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Sindikata hrvatskih novinara (SNH), koji je rezultirao s dva protokola usmjerena na poboljšanje sigurnosti novinara tijekom javnih prosvjeda i istrage napada protiv novinara. Međutim, potrebni su daljnji koraci kako bi se protokoli dobro implementirali na lokalnoj razini.
Zaštita privatnih podataka novinara u sudskim postupcima koji se odnose na napade ostaje problem. Osim toga, razgovori s dionicima otkrili su da političari, osobito kada se bave istragama povezanima s korupcijom, često sudjeluju u klevetničkim kampanjama protiv novinara, osobito žena. Takva retorika potkopava ulogu slobodnog tiska i obeshrabruje kritičko izvještavanje.
Pristup informacijama: Stalni izazovi
Novinari:ke se i dalje suočavaju s preprekama u pristupu informacijama od strane Povjerenika za pristup informacijama, pri čemu su kašnjenja i odbijanja česta. To onemogućuje njihovu sposobnost pravovremenog i točnog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa. Misija u Hrvatskoj jasno je dala do znanja da, iako su najavljene neke pozitivne mjere za rješavanje problema slobode medija, i dalje postoje značajni izazovi.
Civilno društvo, novinarske udruge i međunarodna promatračka društva nastavit će pomno pratiti ova pitanja i apelirati na hrvatsku vladu da slobodu medija stavi na prvo mjesto kao kamen temeljac demokracije.
Ova je izjava sastavljena u okviru Brzog odgovora na slobodu medija (MFRR), mehanizma koji prati i reagira na kršenja slobode medija u državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama.
