Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu pruža uvid u najvažnija kršenja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za zaštitu, poštovanje i promicanje ljudskih prava u prošloj godini.
Ovaj godišnji izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb nastao je na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima iz 46 organizacija civilnog društva te članova akademske zajednice.
Iako je zaustavljena rapidna regresija standarda ljudskih prava kojoj smo svjedočili za vrijeme iliberalne vladavine Domoljubne koalicije, u 2017. godini nije došlo do značajnijeg napretka koji bi preokrenuo negativan trend društvene relativizacije i političke marginalizacije ljudskih prava.
Dugogodišnja opterećenost gospodarstva brojnim strukturnim problemima i stagnacija socio-ekonomskih prilika otežavaju ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih građana. Posebno su pogođeni mladi i ranjive skupine. Takve društvene prilike predstavljaju olakotnu okolnost za jačanje onih društvenih skupina koje pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima te sustavno iskrivljuju i zloupotrebljavaju jezik i standarde zaštite ljudskih prava kako bi ograničili prava drugih i drugačijih.
Politički su odnosi također opterećeni sukobom konzervativnih i liberalnih vrijednosti. Zbog tog sukoba unutar parlamentarne većine de facto je paralizirano formuliranje i provođenje javnih politika usmjerenih na zaštitu i promicanje ljudskih prava.
Međunarodni instrumenti, zakoni i javne politike
Hrvatska nije ratificirala Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, Europsku socijalnu povelju (revidiranu) i Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). Posebno zabrinjava što se ni u 2017. godini nije započelo s procesom izrade novog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova.
Civilno društvo
Nastavljeno je sužavanje prostora građanske participacije, negativan trend društvene delegitimizacije i demonizacije branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva te njihovog rada za opće dobro.
Medijske slobode
Nastavilo se sužavanje medijskih sloboda. Zabilježeni su slučajevi prijetnji smrću, napada i zastrašivanja novinara, a njihov rad dodatno otežavaju i tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje. Navedeno kao posljedicu ima cenzuru, autocenzuru i ugrožavanje slobode medija. Također, posebno zabrinjava politizirano upravljanje HRT-om i ugrožavanje rada neprofitnih medija.
Ženska i LGBT prava
I 2017. godinu obilježilo je jačanje diskursa ultrakonzervativnih grupa čiji su društveni i politički pritisci usmjereni ponajprije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i prava na siguran i legalan pobačaj. Značajan problem u planiranju trudnoće i majčinstva te brige o reproduktivnom zdravlju žena predstavlja nejednaka pokrivenost i dostupnost ginekoloških medicinskih usluga.
Plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno je utjecalo na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba. Nastavljeno je s politikom isključivanja LGBTIQ osoba iz zakonodavnih i policy inicijativa.
Obrazovanje
U sustavu obrazovanja primjetno je sve veće socijalno raslojavanje, što utječe na daljnje životne šanse osoba. Značajna je regionalna neujednačenost u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Usvajanje Cjelovite kurikularne reforme i dalje je obilježeno netransparentnošću i političkim sukobima.
Navedene društvene, ekonomske i političke tendencije, s naglaskom na nisku razinu političke motivacije za rješavanjem nagomilanih problema, relativiziranje ljudskih prava te nisku razinu građanskih kompetencija predstavljaju dugoročan izazov održivom demokratskom razvoju hrvatskog društva temeljenom na poštovanju, zaštiti i promociji ljudskih prava.
