Rezultati studije pokazuju kako je vjerojatnost da žene obole od depresije, anksioznosti, nesanice, demencije ili Parkinsonove bolesti dva i pol puta veća nego kod muškarca te da su žene danas dvostruko depresivnije nego sedamdesetih godina.
Rezultati studije pokazuju kako je vjerojatnost da žene obole od depresije, anksioznosti, nesanice, demencije ili Parkinsonove bolesti dva i pol puta veća nego kod muškarca te da su žene danas dvostruko depresivnije nego sedamdesetih godina.Prema istraživanju provedenog na na ECNP-u (European College of Neuropsychopharmacology), ove bolesti najčešće pogađaju žene u ključnom reproduktivnom razdoblju od 25. do 40. godine, kada mogućnost depresije može biti čak tri ili četiri puta veća nego kod muškaraca.
Jedan od autora studije ECNP-a, Hans Ulrich-Wittechen, ističe da se kod žena mogu javiti nevjerojatno visoke stope depresivnih epizoda u vrijeme rođenja i tijekom odgoja djeteta, odnosno kad se moraju nositi s dvostrukim obvezama, poslom i obitelji, radi čega im preostaje malo slobodnog vremena za njih same.
No, da se depresija može dogoditi bilo kome i u svakom životnom razdoblju potvrđuje Paul Farmer, izvršni direktor Mind-a, centra za mentalno zdravlje u Britaniji. Farmer objašnjava rodnu/spolnu neuravnoteženost rezultata studije: „Muškarci su jednako pogođeni depresijom kao i žene, samo u puno manjoj mjeri traže pomoć, dijagnozu ili primaju terapiju.“
Ovu tezu potvrđuje i psihoterapeutkinja Philippa Perry koja smatra da se na statistike ECNP-a ne bi trebalo gledati isključivo. Drži da je danas pomoć dostupnija nego 70-ih, radi čega se ljudi puno lakše otvaraju te upozorava na mogućnost krivih dijagnoza, nedovoljno istraženih razloga pojave depresije kao i na olako pripisivanje lijekova. Guardian… [P.B.]
