Predstavljen je novi web projekta Muzej susjedstva Trešnjevka – izgradnja odozdo, koji sadrži rezultate dvogodišnjeg rada na izgradnji temelja budućeg kvartovskog muzeja.
Na novom webu možete pronaći sve informacije o Muzeju susjedstva Trešnjevka, trešnjevačku kronologiju, virtualne tematske ture kvartom (od kojih je jednu radila K-zona) i akciju obilježavanja propalih trešnjevačkih tvornica, kao i ideju upravljanja budućim Muzejem te prostorno istraživanje njegovih mogućih lokacija.
Iz sadržaja weba posebno izdvajamo virtualni fundus izgrađen doprinosima brojnih ljudi koji su na Trešnjevki živjeli, radili, školovali se i provodili svoje slobodno vrijeme, ili pak čuvaju trešnjevačke uspomene svoje obitelji. U fundusu ćete pronaći više stotina različitih predmeta podijeljenih u tematske zbirke – od obiteljskih fotografija i dokumenata, do odjeće proizvedene u trešnjevačkim tekstilnim tvornicama. Priče koje prate predmete bilježe osobne povijesti Trešnjevčana, ali i širu povijest kvarta kroz crtice o raznim temama: o trešnjevačkim tvornicama, školama i sportskim društvima, umjetnicima, radnicima i narodnim herojima.
Izdvajamo nekoliko primjera i pozivamo vas da se upustite u daljnje istraživanje!
Knjiga za djecu Pirgo najpoznatije je djelo Anđelke Martić, poznate književnice i prevoditeljice koja je dio svog djetinjstva živjela u Kamengradskoj ulici na Trešnjevki. S književnim radom započela je tijekom Drugog svjetskog rata, kada je kao aktivna pripadnica Narodnooslobodilačkog pokreta počela pisati pripovijetke za djecu ratne tematike. Radila je kao urednica dječjih listova Pionir i Radost te nakladničke kuće Naša djeca. Nedavno je preminula u Zagrebu u 97. godini života, a nama ostaje da se uz Pirga prisjetimo njenog rada i beskompromisne borbe za pravedniji svijet.
Haljinu proizvedenu u trešnjevačkoj tvornici Savremena žena povodom Univerzijade 1987. fundusu je priložila Lovorka Šošić. Pored tvornice Vesna, Savremena žena bila je najvažniji predstavnik snažne trešnjevačke konfekcijske industrije. Obje su tvornice devedesetih doživjele sličnu sudbinu: nakon privatizacije završile su u stečaju i ubrzo prestale s proizvodnjom.
Fotografija ilustracija za bedževe koje su izrađivala djeca žena uključenih u aktivnosti Ženske grupe Trešnjevka (ŽGT). Ovaj feministički kolektiv osnovan je 1986. godine i djelovao je u prostorijama Saveza socijalističke omladine u tadašnjoj Končarevoj ulici 98 na Trešnjevci (danas Ozaljska 16). Među njegovim brojnim aktivnostima ističe se pokretanje prvog SOS telefona za žene žrtve nasilja u Istočnoj Europi 1988. i organiziranje velikog susreta jugoslavenskih feministica u Zagrebu 1989. Neki od centralnih zahtjeva ŽGT-a bili su pravo na besplatan pobačaj i besplatnu kontracepciju i unošenje u ustav postulata o jednakosti žena i muškaraca neovisno o seksualnoj orijentaciji. Iz ŽGT-a je 1989. godine izrasla i prva lezbijska grupa u Hrvatskoj – Lila inicijativa.
