Globalna anti-korupcijska koalicija Transparency International (TI) navodi kako je korupcija u Hrvatskoj i Mađarskoj toliko visoka da su obje zemlje na globalnoj ljestvici značajno pale u odnosu na prošlu godinu.
Voditelj briselskog ureda nevladine organizacije protiv korupcije, Carl Dolan, opisao je Hrvatsku i Mađarsku kao ‘nova lica korupcije u Europi’.
Komentari koje je u srijedu objavio na svom blogu na mrežnim stranicama TI popraćeni su publikacijom godišnjeg indeksa percepcije korupcije koji objavljuju nevladine udruge. Pregled izvješća navodi kako su se Hrvatska i Mađarska pridružile redovima najgorih zemalja po pitanju korupcije u Europi: Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Rumunjskoj.
Navedeno izvješće rangira 176 zemalja i njihove rezultate na ljestvici od 0 do 100, gdje je 0 bodova indikator visoke korumpiranosti, 100 bodova označava potpunu lišenost korupcije.
Bugarska je s 41 bodom najgora država u EU, a slijede ju Grčka s 44 boda, Italija s 47, Rumunjska s 48, Mađarska s 48 te Hrvatska s 49 bodova.
Dolan je za pogoršanje stanja korupcije u Hrvatskoj i Mađarskoj okrivio obračun s civilnim društvom i ostalim nezavisnim institucijama. Navodi i kako su Vlade u obje zemlje prošle godine bile upletene u afere.
U jednom su slučaju članovi mađarske Vlade navodno usmjeravali novac iz središnje banke svojim prijateljima i obitelji. Dolan smatra kako su takvi potezi dio šireg trenda pomicanja granica u novim zakonima i pravilima koja favoriziraju ‘vladajuću stranku i njene prisne prijatelje’.
Hrvatska se već nekoliko puta pokazala kao plodno tlo za mito i korupciju, a najnedavniji takav primjer je onaj bivšeg predsjednika Vlade, Tomislava Karamarka, koji je podnio ostavku nakon što je Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa donijelo odluku kako je Karamarko u sukobu interesa jer njegovi privatni interesi mogu utjecati na nepristranost u obavljanju javne dužnosti, kao i da zbog potencijalnog sukoba interesa ne može sudjelovati u procesima donošenja odluka vezanim uz arbitražne postupke koji se vode između Hrvatske i MOL-a, kao niti u donošenju odluka koje se odnose na Inu.
Foto: Tportal/Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
U e-mailu koji je uputio stranici EUobserver, Dolan je izjavio kako je vodstvo EU zakazalo u propisnom adresiranju korupcije koja nagriza povjerenje u političke institucije.
Ostali problemi poput terorizma, Brexita i izbjegličke krize doveli su čelnike EU do zanemarivanja onoga što Dolan opisuje kao ‘sporo goreću korupcijsku krizu u središtu EU’. Naveo je kako je očit primjer Izvještaj o korupciji čije objavljivanje Europska komisija odgađa više od godinu dana.
“Ovo samozadovoljstvo korupcijom je idealno gorivo za krizu koja brzo gori”, rekao je.
Unatoč tome, države članice EU visoko rangiraju u globalnom istraživanju. Izjednačena s Novim Zelandom, Danska je s 90 bodova navedena kao zemlja s najmanje korupcije u svijetu. Slijede ju Finska s 89 i Švedska s 88 bodova.
Somalija je percipirana kao najkorumpiranija država na svijetu, a odmah iza nje nalaze se Južni Sudan i Sjeverna Koreja. [E.H.] EUobserver…
