U hrvatskim vodećim medijima, slika žene i dalje je stereotipna, makar ona bila iznimno uspješna i profesionalna u području kojim se bavi. Analizom predstavljenosti žena u Jutarnjem i Večernjem listu, novinarka Libele.org je u periodu od 29. 10. do 10. 11. 2013. direktno ukazala na problem snažne zastupljenosti rodnih stereotipa u Hrvatskoj.
Rezultati ovog istraživanja pokazali su da žene nisu medijski zastupljene ni približno jednako kao muškarci, zauzimaju tek 12% prostora u Večernjem listu, odnosno 13% u Jutarnjem. Iako je analiziran veći broj članaka Večernjeg lista (1113 naspram 859 u Jutarnjem listu), s obzirom na status Jutanjeg kao liberalnije tiskovine, ovaj postotak je trebao biti značajniji.
Također, zanimljiv je profil žena koje su ipak pronašle svoj put do stupaca ovih dnevnih novina. Večernji list preferira showbizz „posvuduše“ (9%), koje slijede umjetnice sa samo 3,6%, te građanke sa 2%. Jutarnji list ima sličnu strukturu ženskih javnih lica, poznate osobe showbizz kategorije uzimaju 6,89% prostora, umjetnice 6,11%, a političarke 3,57%. Ni u jednoj ni u drugoj tiskovini ne nailazimo na sportske djelatnice, znanstvenice, vojna i policijska lica, te osobe iz religije ženskog roda.
Patrijarhalno društveno uređenje u kojem živimo odveć je naviklo na marginalizaciju i stereotipnu sliku žene u medijskim prostorima. Čak i kada se piše o uspješnim političarkama ili poduzetnicama, njihove profesionalne pozicije izgurane su u drugi plan zbog pitanja vezana uz fizički izgled, modu i majčinstvo. Kao primjer možemo uzeti članak Večernjeg lista o Capriciji Penavic Marshall, šefice protokola Barracka Obame, gdje je tekst fokusiran na njezinu nezgodu kada je pala na stražnjicu, te njezin prisan odnos sa Hillary Clinton i njezinim djetetom.
Sličan je slučaj u članku Jutarnjeg lista u naslovu kojeg se ističe epitet „lijepa“, iako se govori o nepravomoćnoj presudi glasnogovornici Aleksandri Ljubi.
Srećom, moguće je naići i na nekoliko svijetlih primjera, kao što je u Večernjem članak iz kulture o Ani Netrebko, te članak u Jutranjem o hrvatskoj fotografkinji u Siriji. Pa ipak, dva ili tri pozitivna primjera naspram „fatalne, senzualne i seksi“ u Jutranjem, te „žene, majke, kraljice“ u Večernjem, gotovo da je zanemariv.
Žene u Hrvatskoj trebaju još mnogo raditi kako bi stekle priznanje i medijski prostor posvećen njihovom trudu, bez fokusiranja na duboko ukorijenjene stereotipne slike ženskog roda i ženstvenosti. [M.M.] Libela.org…
