Objavljeno

Ekonomsko nasilje jednako opasan oblik obiteljskog nasija kao i fizičko

Slučajevi obiteljskog nasilja često se poistovjećuje s fizičkim nasiljem, a kada takvi slučajevi dospiju u medije, mnogi postavljaju pitanje zašto žrtva nije ranije otišla. Autorica  Ludy Green, u svojoj novoj knjizi  Ending Domestic Violence Captivity: A Guide to Economic Freedom, istražuje upravo to pitanje.

Fizičko nasilje je vidljiv i lako razumljiv oblik zlostavljanja. No, stručnjaci se slažu da ekonomsko nasilje, gdje jedan partner kontrolira sav pristup financijama, igra ključnu ulogu pri ostajanju u nasilnim vezama.

Ukoliko ste u takvoj vezi, a vaš partner kontrolira sve financije i daje vam malu količinu novca, dovoljnu samo za najosnovnije potrebe te  ste izgubili posao, odlazak je iznimno težak. Osobito ako imate djecu. “Lišavajući žrtvu kontrole nad vlastitom ekonomskom situacijom  je despotski i ograničavajući element nasilja u obitelji”, piše Green u svojoj knjizi. “Zašto ona ostaje? Unatoč suprotnom mišljenju, odluka da ostane nije uopće odluka. Ona ostaje jer nema snage da ode.”

Kako pojašnjava Green, ekonomsko nasilje je iznimno učinkovito u stvaranju psihičkih i fizičkih zapreka koje sprečavaju  žene da napuste takvu vezu, a u svojoj knjizi predstavlja četiri načina na koje nasilnici kontroliraju i izoliraju svoje žrtve

Sabotiranje zaposlenja

Postoji nekoliko načina na koji zlostavljač može spriječiti žrtvu da zadrži posao. Može nanijeti tjelesne ozljede na licu ili tijelu, tako da žrtvi bude neugodno ići na posao. Može ju spriječiti da se dovoljno naspava ili se pojaviti na radnom mjestu i uznemiravati žrtvu, narušavajući njenu sposobnost da obavlja svoje dužnosti. Može odbiti pomoći pri skrbi za djecu, prisiljavajući ženu da ostane kod kuće s djecom ili možda neće dopustiti da žrtva ima svoj auto, lišavajući ju pouzdanog prijevoza.

“Možda kaže:  ‘Ne moraš više voziti, ja te mogu odvesti’ a onda jednostavno prestane”, rekla je Green. “Veliki dio obiteljskog zlostavljanja je izoliranje osobe, odvajanje osobe od njenih prijatelja, od obitelji, od drugih ljudi.”

Kontroliranje financija

U nekim odnosima, zlostavljač može početi preuzimati punu kontrolu nad financijama. On može spriječiti žrtvin pristup zajedničkim bankovnim računima, tako da je on jedini koji može koristiti obiteljska sredstva. Može uskratiti pristup novcu, prisiljavajući žrtvu da bude ovisna o njemu za sve troškove. 

“Imala sam klijenticu koja je dobivala samo 10 dolara tjedno za ručak”, kaže Green. “Oni  to namjerno čine da ih ponize, da ih više boli, kako bi se osjećale kao da nemaju kontrolu nad svojim životima.” Bez financijske neovisnosti, žrtva se može bojati da će izgubiti skrbništvo nad svojom djecom ako pobjegne. Hoće li sudac dati skrbništvo muškarcu s kućom i poslom, ili nezaposlenoj ženi koja živi u skloništu? Zlostavljač može koristiti te strahove, govoreći žrtvi da će ju tužiti za puno skrbništvo ako ode.

Krađa novca ili stvaranje duga

Neki zlostavljači kradu od svojih žrtava, lišavajući ih ključnih resursa. Oni također mogu povećati troškove , razbijajući žrtvinu imovinu, a još jedna taktika koja postaje sve češća je krađa identiteta. Zlostavljač može napraviti kreditne kartice na ime žrtve i gomilati dug, uništavajući joj kreditni rejting.  “Ovo je vrlo zastrašujuće”, kaže Green. “Žene dolaze do točke u kojoj nemaju ništa i nikakav način da ponovno dobiju kontrolu nad svojim novcem”.

Korištenje financijske nepredvidljivosti

Dodatna taktika koja pomaže zlostavljaču potkopati žrtvin osjećaj sigurnosti jest omogućavati pristup novcu i resursima na nepredvidljiv način, ostavljajući žrtvu u stalnom stanju povećanog stresa. “Zamislite količinu tjeskobe i depresije koja nastaje kada neznate  hoćete li imati novca za hranu ili ne. Ili za lijekove”, piše Green.

Neosnovani pomaci u financijskom ponašanja dovodi ugnjetavanje na još bolniju razinu. Žrtva osjeća da su ona i njezina djeca ne samo na milost i nemilost onoga koji je preuzeo kontrolu nad financijama, već i da ne postoji način predvidjeti ili ikako utjecati na to hoće li obiteljske materijalne potrebe biti osigurane.” [V.U.] The Huffington Post


Povezano