Potvrđeno je da Disneyjeve princeze pojačavaju ograničavajuće rodne stereotipe kod djevojčica i pridonose problemima povezanim s negativnom slikom o sebi, piše The Guardian.
Studija Sare M. Coyne sa Sveučilišta Brigham Young pod nazivom Lijepe kao princeze proučava utjecaj sveprisutne kulture princeza koja se vrti oko marketinškog brenda Disneyjevih princeza i pokazuje da ona nije sigurna kao što mnogi roditelji pretpostavljaju.
“Djevojčice koje se strogo drže ženskih rodnih stereotipa misle da ne mogu raditi neke stvari. Nisu dovoljno samouvjerene da mogu biti dobre u matematici i prirodnim znanostima. Ne volje se zaprljati pa je manja vjerojatnost da će eksperimentirati sa stvarima”, objašnjava Coyne.
Coyne svoju studiju temelji na 200 vrtićke djece i podacima o tome koliko je njihovo ponašanje pod utjecajem konzumacije materijala s Disneyjevim princezama.
Studija je pokazala da je veća interakcija s princezama kod djece značila više ženskog rodno stereotipnog ponašanja godinu dana kasnije. Coyne tvrdi da “Disneyjeve princeze predstavljaju primjer prve izloženosti idealu mršavosti. Kao žene cijeli smo mu život izložene, a to doista počinje s Disneyjevim princezama u dobi od tri ili četiri godine”.
Coyne je također spomenula da podupire proteste protiv glamurozne verzije lika Meride iz Disneyjeva crtanog filma Merida hrabra. “Izluđuje me što se događa kada imate princezu koja nije rodno stereotipizirana, poput Meride. S kćeri sam nakon filma razgovarala kako je Merida bila snažna, hrabra i neovisna. A u marketingu ju je Disney učinio mršavijom, seksualiziranom; oduzeo joj je luk i strijelu i našminkao je, drugim riječima, feminizirao”.
Disney je pokrenuo brend s princezama 2000. godine i kroz prodaju igračaka, igara, figurica i modnih dodataka zaradio više od 5,5 milijardi dolara. Ipak, tvrtka je na udaru stalnih kritika još od slavnog članka Peggy Orenstein iz 2006. godine pod nazivom Što ne valja s Pepeljugom?. [L.P.]
